428
+ − 1 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti
+ − 2 kopiranja na kraju.
+ − 3
+ − 4 Ovo su osnovne upute za Emacs.
+ − 5
+ − 6 Op�enito, Emacsove naredbe sadr�e tipku CONTROL (ponekad ozna�enu CTRL
+ − 7 ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je ozna�ena
+ − 8 kao ALT ili EDIT, ili ne�to tre�e (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
+ − 9 karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META,
+ − 10 umjesto nje mo�ete koristiti ESC. Da ne pi�emo META ili CONTROL svaki
+ − 11 put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit �emo sljede�e skra�enice:
+ − 12
+ − 13 C-<znak> zna�i dr�e�i tipku CONTROL, stisnite znak <znak>. Tako bi
+ − 14 C-f bilo: Dr�e�i tipku CONTROL, napi�ite f.
+ − 15 M-<znak> zna�i dr�e�i tipku META, pritisnite <znak>. Ako nema tipke
+ − 16 META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi�ite znak
+ − 17 <znak>.
+ − 18
+ − 19 Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.)
+ − 20 Znakovi ">>" na lijevom rubu nazna�uju uputstva da poku�ate koristiti
+ − 21 neku naredbu. Na primjer:
+ − 22 <<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna. Tekst se nastavlja dolje.>>
+ − 23 >> Sad utipkajte C-v za pomak na sljede�i ekran.
+ − 24 (samo naprijed, u�inite to tako da dr�ite tipku control i
+ − 25 pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr�ite
+ − 26 sa �itanjem stranice teksta.
+ − 27
+ − 28 Uo�ite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran;
+ − 29 preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak�ava �itanje teksta.
+ − 30
+ − 31 Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
+ − 32 tekstu. Ve� znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomo�u C-v. Da
+ − 33 biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr�ite tipku META i
+ − 34 pritisnite v, ili upi�ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).
+ − 35
+ − 36 >> Poku�ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.
+ − 37
+ − 38
+ − 39 * SA�ETAK
+ − 40 ---------
+ − 41
+ − 42 Sljede�e naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:
+ − 43
+ − 44 C-v Pomi�e stranicu naprijed
+ − 45 M-v Pomi�e stranicu natrag
+ − 46 C-l Bri�e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljaju�i tekst
+ − 47 pokraj kursora u sredinu.
+ − 48 (to je control-L, a ne control-1.)
+ − 49
+ − 50 >> Na�ite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
+ − 51 Sada stisnite C-l.
+ − 52 Opet na�ite kursor, i uo�ite da se pokraj kursora nalazi isti
+ − 53 tekst.
+ − 54
+ − 55
+ − 56 * OSNOVE KONTROLE KURSORA
+ − 57 -------------------------
+ − 58
+ − 59 Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino
+ − 60 mjesto u tekstu na ekranu?
+ − 61
+ − 62 To mo�ete u�initi na nekoliko na�ina. Najosnovniji na�in je
+ − 63 upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi
+ − 64 pomi�e kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice
+ − 65 koja pokazuje ove �etiri naredbe i smjerove u kojem pomi�u.
+ − 66
+ − 67 Prethodni red, C-p
+ − 68 (eng. previous line)
+ − 69 :
+ − 70 :
+ − 71 Natrag, C-b .... Trenutni polo�aj kursora .... Naprijed, C-f
+ − 72 (eng. backward) : (eng. forward)
+ − 73 :
+ − 74 Sljede�i red, C-n
+ − 75 (eng. next line)
+ − 76
+ − 77 >> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koriste�i C-n i C-p.
+ − 78 Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi�tu ekrana.
+ − 79
+ − 80 Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
+ − 81 next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za
+ − 82 pomicanje kursora, i s vremenom �ete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
+ − 83 korisno da ih sada nau�ite.
+ − 84
+ − 85 >> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.
+ − 86
+ − 87 >> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
+ − 88 Uo�ite �to C-p radi kad je kursor na sredini reda.
+ − 89
+ − 90 Svaki red teksta zavr�ava znakom Newline (novi red), �ime ga se odvaja
+ − 91 od sljede�eg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
+ − 92 kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).
+ − 93
+ − 94 >> Poku�ajte stisnuti C-b na po�etku reda. Trebalo bi vas pomaknuti
+ − 95 na kraj prethodnog reda. To se doga�a zato �to ste se pomakli
+ − 96 unatrag, preko znaka Newline.
+ − 97
+ − 98 C-f se mi�e preko Newline-a, ba� kao i C-b.
+ − 99
+ − 100 >> Pritisnite jo� nekoliko puta C-b, da steknete osje�aj za kursor.
+ − 101 Tad sti��ite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
+ − 102 Zatim se jo� jednim C-f-om pomaknite na po�etak sljede�eg reda.
+ − 103
+ − 104 Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
+ − 105 se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime
+ − 106 Emacs mo�e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
+ − 107 kursora s ekrana.
+ − 108
+ − 109 >> Poku�ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte �to
+ − 110 se doga�a.
+ − 111
+ − 112 Ako je micanje po znakovima presporo, mo�ete se micati po rije�ima.
+ − 113 M-f (Meta-f) mi�e rije� naprijed, a M-b mi�e rije� natrag.
+ − 114
+ − 115 >> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.
+ − 116
+ − 117 Kad se nalazite u sredini rije�i, M-f pomi�e na kraj rije�i. Kad se
+ − 118 nalazite u praznom prostoru izme�u rije�i, M-f pomi�e na kraj sljede�e
+ − 119 rije�i. M-b se pona�a na isti na�in, ali u suprotnom smjeru.
+ − 120
+ − 121 >> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije�ano s C-f i C-b, tako da
+ − 122 mo�ete promotriti kako se M-f i M-b pona�aju na razli�itim mjestima
+ − 123 unutar i izme�u rije�i.
+ − 124
+ − 125 Uo�ite paralelu izme�u C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
+ − 126 drugoj. Meta znakovi se �esto koriste za operacije vezane uz jedinice
+ − 127 definirane jezikom (rije�i, re�enice, paragrafi), dok Control znakovi
+ − 128 rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome �to editirate (znakovi,
+ − 129 redovi, itd.)
+ − 130
+ − 131 Analogija vrijedi i izme�u redova i re�enica: C-a i C-e pomi�u na
+ − 132 po�etak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomi�u na po�etak, odnosno
+ − 133 kraj re�enice.
+ − 134
+ − 135 >> Isku�ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
+ − 136 >> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.
+ − 137
+ − 138 Uo�ite kako ponovljeni C-a ne rade ni�ta, dok ponovljeni M-a
+ − 139 nastavljaju micati po re�enicama. Iako ovo nije sasvim analogno,
+ − 140 svaka se naredba doima prirodnom.
+ − 141
+ − 142 Polo�aj kursora u tekstu se tako�er naziva "to�ka" (eng. point).
+ − 143 Druga�ije re�eno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
+ − 144 tekstu.
+ − 145
+ − 146 Evo sa�etka jednostavnih operacija za micanje kursora, uklju�uju�i i
+ − 147 naredbe za pomicanje preko rije�i i re�enica:
+ − 148
+ − 149 C-f Znak naprijed
+ − 150 C-b Znak natrag
+ − 151
+ − 152 M-f Rije� naprijed
+ − 153 M-b Rije� natrag
+ − 154
+ − 155 C-n Sljede�i red
+ − 156 C-p Prethodni red
+ − 157
+ − 158 C-a Po�etak reda
+ − 159 C-e Kraj reda
+ − 160
+ − 161 M-a Po�etak re�enice
+ − 162 M-e Kraj re�enice
+ − 163
+ − 164 >> Isku�ajte sve ove naredbe jo� nekoliko puta, za vje�bu.
+ − 165 To su naj�e��e rabljene naredbe.
+ − 166
+ − 167 Dvije druge va�ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
+ − 168 koja pomi�e na po�etak cijelog teksta, i M-> (Meta Ve�e), koja pomi�e
+ − 169 na kraj cijelog teksta.
+ − 170
+ − 171 Na ve�ini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
+ − 172 tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti
+ − 173 tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.
+ − 174
+ − 175 >> Sada isku�ajte M-<, da biste se pomaknuli na po�etak uputa.
+ − 176 Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
+ − 177
+ − 178 >> Sada isku�ajte M->, pomaknuv�i se na kraj uputa.
+ − 179 Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
+ − 180
+ − 181 Ako va� terminal ima kursorske tipke, mo�ete kursor pomicati njima.
+ − 182 Preporu�ujemo da nau�ite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo,
+ − 183 rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori�tenja
+ − 184 Emacsa, primijetit �ete da je tipkanje ovih CTRL znakova br�e od
+ − 185 uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo�aja za
+ − 186 tipkanje). Tre�e, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
+ − 187 naredbe, lako �ete nau�iti koristiti druge napredne naredbe za micanje
+ − 188 kursora.
+ − 189
+ − 190 Ve�ina Emacsovih naredbi prihva�a numeri�ki argument; za ve�inu njih
+ − 191 ovo slu�i kao broja� ponavljanja. Broja� ponavljanja zadajete tako da
+ − 192 utipkate C-u i potom znamenke prije nego �to utipkate naredbu. Ako
+ − 193 imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo� jedan alternativan
+ − 194 na�in uno�enja numeri�kog argumenta: tipkajte znamenke dr�e�i svo vrijeme
+ − 195 tipku META. Preporu�ujemo u�enje metode pomo�u C-u, jer radi na svim
+ − 196 terminalima.
+ − 197
+ − 198 Primjerice, C-u 8 C-f pomi�e osam znakova naprijed.
+ − 199
+ − 200 >> Poku�ajte koristiti C-n ili C-p s numeri�kim argumentom, tako da
+ − 201 pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.
+ − 202
+ − 203 Ve�ina naredbi koristi numeri�ki argument kao broja� ponavljanja.
+ − 204 Neke ga naredbe, izunimno, koriste druga�ije. C-v i M-v su me�u
+ − 205 iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
+ − 206 dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomi�e
+ − 207 ekran za �etiri reda.
+ − 208
+ − 209 >> Sada poku�ajte upisati C-u 8 C-v.
+ − 210
+ − 211 Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga ho�ete pomaknuti
+ − 212 natrag, mo�ete dati isti argument M-v.
+ − 213
+ − 214 Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
+ − 215 prozora nalazi pravokutno podru�je nazvano "vrpca za pomicanje"
+ − 216 (eng. scroll-bar). Mo�ete pomicati tekst mi�em povla�e�i kliza�
+ − 217 unutar vrpce.
+ − 218
+ − 219 >> Poku�ajte pritisnuti srednju tipku mi�a na vrh kliza�a unutar
+ − 220 scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo�aja odre�enog
+ − 221 visinom to�ke pritiska.
+ − 222
+ − 223 >> Pomaknite mi�a na to�ku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
+ − 224 pritisnite lijevu tipku mi�a nekoliko puta.
+ − 225
+ − 226
+ − 227 * KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
+ − 228 ---------------------------------
+ − 229
+ − 230 Ako imate X terminal, vjerojatno �e vam biti lak�e koristiti tipke
+ − 231 kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomi�u u
+ − 232 o�ekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
+ − 233 C-n, ali ih je lak�e tipkati i zapamtiti. Tako�er mo�ete koristiti
+ − 234 C-lijevo i C-desno za pomake po rije�ima, a C-gore i C-dolje za pomake
+ − 235 po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke
+ − 236 ozna�ene s HOME (ili BEGIN) i END, one �e vas pomaknuti na po�etak
+ − 237 odnosno kraj reda, a C-home i C-end �e vas pomaknuti na po�etak
+ − 238 odnosno kraj datoteke. Ako va�a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
+ − 239 mo�ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i
+ − 240 C-v.
+ − 241
+ − 242 Sve ove naredbe mogu primiti numeri�ke argumente, kao �to je gore
+ − 243 opisano. Mo�ete taj argument unijeti kra�im putem: samo dr�ite tipku
+ − 244 CONTROL ili META, i upi�ite broj. Na primjer, za pomak 12 rije�i
+ − 245 desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uo�ite da je ovo jako lako utipkati,
+ − 246 jer ne morate otpu�tati tipku CONTROL izme�u pritisaka tipki.
+ − 247
+ − 248
+ − 249 * KAD EMACS BLOKIRA
+ − 250 -------------------
+ − 251
+ − 252 Ako Emacs prestane odgovarati na va�e naredbe, mo�ete ga zaustaviti
+ − 253 utipkav�i C-g. Mo�ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
+ − 254 traje.
+ − 255
+ − 256 Tako�er s C-g mo�ete odbaciti numeri�ki argument, ili po�etak naredbe
+ − 257 koju ne �elite zavr�iti.
+ − 258
+ − 259 >> Upi�ite C-u 100 da napravite numeri�ki argument 100, zatim stisnite C-g.
+ − 260 Sad upi�ite C-f. Pomaknut �e se samo za jedan znak, jer ste
+ − 261 argument odbacili s C-g.
+ − 262
+ − 263 Ako gre�kom stisnete <ESC>, mo�ete ga se rije�iti s C-g.
+ − 264
+ − 265
+ − 266 * ONEMOGU�ENE NAREDBE
+ − 267 ---------------------
+ − 268
+ − 269 Neke Emacsove naredbe su "onemogu�ene", tako da ih po�etnici ne mogu
+ − 270 pokrenuti gre�kom.
+ − 271
+ − 272 Ako utipkate jednu od onemogu�enih naredbi, Emacs �e vas porukom
+ − 273 obavijestiti koju ste naredbu poku�ali pokrenuti, i pitati vas �elite
+ − 274 li je ipak izvr�iti.
+ − 275
+ − 276 Ako je zaista �elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
+ − 277 pitanje. Ina�e, ako ne �elite izvr�iti onemogu�enu naredbu,
+ − 278 odgovorite na pitanje s "n".
+ − 279
+ − 280 >> Pritisnite `C-x n p' (�to je onemogu�ena naredba),
+ − 281 zatim na pitanje odgovorite s "n".
+ − 282
+ − 283
+ − 284 * PROZORI
+ − 285 ---------
+ − 286
+ − 287 Emacs mo�e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uo�ite
+ − 288 da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
+ − 289 preklapaju�e prozore windowing sustava, ve� na razdvojene dijelove
+ − 290 unutar jednog X prozora. (Emacs tako�er mo�e prikazati vi�e X
+ − 291 prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano
+ − 292 kasnije.)
+ − 293
+ − 294 Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori�tenja vi�e prozora. Ono
+ − 295 �to trebate znati jest kako se rije�iti dodatnih prozora koji se mogu
+ − 296 javiti za prikaz pomo�i, ili kao izlaz nekih naredbi.
+ − 297 Jednostavno:
+ − 298
+ − 299 C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)
+ − 300
+ − 301 To je Control-x pra�en znamenkom 1. C-x 1 pro�iruje prozor u kojem je
+ − 302 kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri�e, tako�er, i ostale
+ − 303 prozore.
+ − 304
+ − 305 >> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi�ite C-u 0 C-l.
+ − 306
+ − 307 (Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date
+ − 308 numeri�ki argument, on zna�i "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
+ − 309 toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l zna�i "iscrtaj ekran, i
+ − 310 stavi trenutni red na vrh.")
+ − 311
+ − 312 >> Pritisnite Control-x 2
+ − 313 Uo�ite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
+ − 314 prikazuju�i sadr�aj ovog spremnika (buffera).
+ − 315
+ − 316 >> Upi�ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.
+ − 317
+ − 318
+ − 319 * UMETANJE I BRISANJE
+ − 320 ---------------------
+ − 321
+ − 322 �elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao
+ − 323 �to su A, 7, *, itd. Emacs shva�a kao tekst i ume�e trenutno.
+ − 324 Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.
+ − 325
+ − 326 Zadnji znak koji ste umetnuli mo�ete izbrisati pritisnuv�i <Delete>.
+ − 327 <Delete> je tipka na tipkovnici koja mo�e biti ozna�ena kao "Del". U
+ − 328 nekim slu�ajevima, tipka "Backspace" slu�i kao <Delete>, ali ne
+ − 329 uvijek!
+ − 330
+ − 331 Op�enitije, <Delete> bri�e znak neposredno ispred trenutnog polo�aja
+ − 332 kursora.
+ − 333
+ − 334 >> U�inite sljede�e: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri�ite
+ − 335 stisnuv�i <Delete> nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove
+ − 336 datoteke; ne�ete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va�a
+ − 337 osobna kopija.
+ − 338
+ − 339 Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
+ − 340 "nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
+ − 341 rubu ukazuje na red koji je nastavljen.
+ − 342
+ − 343 >> Upisujte tekst dok ne do�ete do desnog ruba, i nastavite pisati.
+ − 344 Vidjet �ete kako se pojavljuje nastavljeni red.
+ − 345
+ − 346 >> Tipkom <Delete> bri�ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
+ − 347 ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje.
+ − 348
+ − 349 Mo�ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje
+ − 350 znaka Newline izme�u dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali
+ − 351 zajedni�ki red prevelik da stane na ekranski red, bit �e prikazan
+ − 352 kontinuacijskim redom.
+ − 353
+ − 354 >> Pomaknite kursor na po�etak reda i pritisnite <Delete>. Red �e se
+ − 355 spojiti s redom iznad.
+ − 356
+ − 357 >> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
+ − 358 izbrisali.
+ − 359
+ − 360 Upamtite da se ve�ini Emacsovih naredbi mo�e zadati broja�
+ − 361 ponavljanja; ovo uklju�uje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta
+ − 362 unosi ga nekoliko puta.
+ − 363
+ − 364 >> Isku�ajte sad -- upi�ite C-u 8 * da upi�ete ********.
+ − 365
+ − 366 Sada ste nau�ili najosnovnije na�ine upisivanja u Emacs i ispravljanja
+ − 367 gre�aka. Sada mo�ete i brisati po rije�ima ili redovima. Evo sa�etka
+ − 368 operacija brisanja:
+ − 369
+ − 370 <Delete> bri�i znak neposredno pred kursorom
+ − 371 C-d bri�i znak nakon kursora
+ − 372
+ − 373 M-<Delete> ubij rije� prije kursora
+ − 374 M-d ubij rije� poslije kursora
+ − 375
+ − 376 C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda
+ − 377 M-k ubij do kraja trenutne re�enice
+ − 378
+ − 379 Uo�ite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro�iruju paralelu
+ − 380 za�etu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba� i nije kontrolni znak, ali
+ − 381 nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki na�in sli�ni C-e i M-e,
+ − 382 po operaciji na redovima, odnosno re�enicama.
+ − 383
+ − 384 Kad bri�ete vi�e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
+ − 385 tekst, tako da ga mo�ete dobiti natrag. Vra�anje ubijenog teksta zove
+ − 386 se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo�ete dobaviti ubijeni tekst bilo
+ − 387 na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
+ − 388 tekstu. Mo�ete dobaviti tekst nekoliko puta, �ime �ete dobiti
+ − 389 vi�estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y.
+ − 390
+ − 391 Uo�ite da je razlika izme�u "ubijanja" i "brisanja" ne�ega u tome �to
+ − 392 se ubijeni tekst mo�e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo�e. Op�enito,
+ − 393 naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
+ − 394 naredbe koje bri�u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
+ − 395 spremaju.
+ − 396
+ − 397 >> Pomaknite kursor na po�etak reda koji nije prazan.
+ − 398 Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
+ − 399 >> Stisnite C-k drugi put. Vidjet �ete da ubija Newline koji prati
+ − 400 taj red.
+ − 401
+ − 402 Uo�ite da jedan C-k ubija sadr�aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
+ − 403 mi�e sve druge redove prema gore. C-k tretira numeri�ki argument na
+ − 404 specijalan na�in: ubija toliko redova, i njihov sadr�aj. Ovo nije
+ − 405 obi�no ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
+ − 406 pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.
+ − 407
+ − 408 Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
+ − 409 trenutno, pritisnite C-y.
+ − 410
+ − 411 >> Poku�ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.
+ − 412
+ − 413 Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne�to �to vam je netko uzeo.
+ − 414 Uo�ite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit �e spremljen
+ − 415 zajedno, tako da �e ga C-y dobaviti odjednom.
+ − 416
+ − 417 >> U�inite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.
+ − 418
+ − 419 Sad, da bi vratili ubijeni tekst:
+ − 420
+ − 421 >> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni�e i opet
+ − 422 stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst.
+ − 423
+ − 424 �to napraviti ako imate tekst koji �elite dobaviti, ali onda ubijete
+ − 425 ne�to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije
+ − 426 izgubljen. Mo�ete ga povratiti koriste�i naredbu M-y. Nakon �to
+ − 427 pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
+ − 428 zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y
+ − 429 dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad do�ete do teksta koji ste
+ − 430 tra�ili, ne morate u�initi ni�ta posebno da ga zadr�ite. Samo
+ − 431 nastavite s editiranjem, ostaviv�i dobavljeni tekst gdje jest.
+ − 432
+ − 433 Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit �ete se na polaznu to�ku
+ − 434 (zadnji ubijeni tekst).
+ − 435
+ − 436 >> Ubijte jedan red, pomi�ite se po tekstu, ubijte drugi red.
+ − 437 Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
+ − 438 Zatim napravite M-y pa �e taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
+ − 439 redom. Napravite jo� par puta M-y i pogledajte �to dobivate.
+ − 440 Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y
+ − 441 pritisnite jo� par puta. Ako �elite, mo�ete poku�ati proslijediti
+ − 442 naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.
+ − 443
+ − 444
+ − 445 * PONI�TENJE
+ − 446 ------------
+ − 447
+ − 448 Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo�ete
+ − 449 poni�titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.
+ − 450
+ − 451 Obi�no, C-x u poni�tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
+ − 452 ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
+ − 453 poni�tava u�inak jo� jedne naredbe.
+ − 454
+ − 455 Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
+ − 456 ra�unaju (ovo uklju�uje naredbe koje mi�u kursor i pomi�u tekst), a
+ − 457 samo-ume�u�i znakovi se obi�no grupiraju u skupine od po 20 (da se
+ − 458 umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni�tili unos
+ − 459 teksta).
+ − 460
+ − 461 >> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
+ − 462 ponovno pojaviti.
+ − 463
+ − 464 C-_ je alternativna naredba za poni�tenje; ona radi isto kao C-x u,
+ − 465 ali ju je lak�e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na
+ − 466 nekim tipkovnicama nije o�igledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i
+ − 467 C-x u. Na nekim terminalima mo�ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.
+ − 468
+ − 469 Numeri�ki argument naredbi C-_ ili C-x u slu�i kao broja� ponavljanja.
+ − 470
+ − 471
+ − 472 * DATOTEKE
+ − 473 ----------
+ − 474
+ − 475 Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
+ − 476 spremiti u datoteku. Ako to ne u�inite, tekst �e nestati kada iza�ete
+ − 477 iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako �to je prvo
+ − 478 "na�ete" (ovo se jo� naziva i "posjeta" datoteci).
+ − 479
+ − 480 Nala�enje datoteke zna�i da vidite sadr�aj datoteke unutar Emacsa. U
+ − 481 neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Me�utim, izmjene
+ − 482 koje napravite koriste�i Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
+ − 483 datoteku. Tako mo�ete izbje�i ostavljanje poluzavr�ene datoteke u
+ − 484 sustavu, ako to ne �elite. �ak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
+ − 485 datoteku pod promijenjenim imenom, za slu�aj da se kasnije
+ − 486 predomislite.
+ − 487
+ − 488 Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet �ete red koji po�inje i zavr�ava
+ − 489 s crticama, i sadr�i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana
+ − 490 uvijek pokazuje naziv datoteke koju posje�ujete. U ovom trenutku vi
+ − 491 posje�ujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va�a osobna
+ − 492 kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na�li, njen �e se naziv
+ − 493 pojaviti na tom istom mjestu.
+ − 494
+ − 495 Naredbe za pronala�enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
+ − 496 naredbi koje ste dosad upoznali, po tome �to se sastoje od dva znaka.
+ − 497 Obje po�inju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
+ − 498 spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su duga�ke dva, tri ili
+ − 499 �etiri znaka.
+ − 500
+ − 501 Jo� jedna stvar u vezi naredbe za nala�enje datoteke je da morate re�i
+ − 502 koju datoteku �elite. Ka�emo da naredba "�ita argument s terminala"
+ − 503 (u ovom slu�aju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu
+ − 504
+ − 505 C-x C-f Na�i datoteku
+ − 506
+ − 507 Emacs tra�i od vas da upi�ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji
+ − 508 upi�ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se
+ − 509 minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo�ete
+ − 510 koristiti uobi�ajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.
+ − 511
+ − 512 Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika),
+ − 513 mo�ete otkazati naredbu pomo�u C-g.
+ − 514
+ − 515 >> Upi�ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a tako�er
+ − 516 otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako
+ − 517 nijedna datoteka ne�e biti prona�ena.
+ − 518
+ − 519 Kad zavr�ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj. Tad
+ − 520 �e naredba C-x C-f otpo�eti svoj posao, i na�i datoteku koju ste
+ − 521 izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr�i.
+ − 522
+ − 523 Ubrzo �e se sadr�aj datoteke pojaviti na ekranu, i mo�i �ete editirati
+ − 524 sadr�aj. Kad po�elite trajno sa�uvati svoje izmjene, upi�ite naredbu
+ − 525
+ − 526 C-x C-s Spremi datoteku
+ − 527
+ − 528 Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo
+ − 529 u�inite, Emacs �e preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
+ − 530 ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
+ − 531 datoteke.
+ − 532
+ − 533 Kad snimanje zavr�i, Emacs ispi�e ime snimljene datoteke. Trebali
+ − 534 biste snimati relativno �esto, tako da ne izgubite puno ako sustav
+ − 535 padne.
+ − 536
+ − 537 >> Upisav�i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
+ − 538 Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".
+ − 539
+ − 540 Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s �e zamrznuti ekran, i
+ − 541 ne�ete vi�e vidjeti Emacsov output. To zna�i da "prednost"
+ − 542 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e
+ − 543 C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada
+ − 544 pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
+ − 545 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u".
+ − 546
+ − 547 Mo�ete na�i postoje�u datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo�ete
+ − 548 tako�er na�i i datoteku koja jo� ne postoji. Tako se stvaraju nove
+ − 549 datoteke Emacsom: na�ite datoteku, koja �e ispo�etka biti prazna, i
+ − 550 po�nite unositi tekst u datoteku. Kad zatra�ite "snimanje" datoteke,
+ − 551 Emacs �e zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad
+ − 552 pa nadalje, mo�ete smatrati da editirate ve� postoje�u datoteku.
+ − 553
+ − 554
+ − 555 * SPREMNICI
+ − 556 -----------
+ − 557
+ − 558 Ako na�ete jo� jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
+ − 559 Emacsa. Mo�ete se vratiti natrag na nju nalaze�i je opet s C-x C-f.
+ − 560 Ovako mo�ete otvoriti prili�an broj datoteka unutar Emacsa.
+ − 561
+ − 562 >> Stvorite datoteku imena "foo" tipkaju�i C-x C-f foo <Return>.
+ − 563 Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav�i
+ − 564 C-x C-s.
+ − 565 Kona�no, upi�ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
+ − 566 upute.
+ − 567
+ − 568 Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
+ − 569 (eng. buffer). Nala�enje datoteke otvara novi spremnik unutar
+ − 570 Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
+ − 571 mo�ete dobiti sa
+ − 572
+ − 573 C-x C-b Izlistaj spremnike
+ − 574
+ − 575 >> Sada isku�ajte C-x C-b.
+ − 576
+ − 577 Uo�ite kako svaki spremnik ima naziv, a mo�e imati i ime datoteke koje
+ − 578 se odnosi na datoteku �iji sadr�aj je u njemu. Neki spremnici ne
+ − 579 odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
+ − 580 ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr�i spisak spremnika koji
+ − 581 je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
+ − 582 Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.
+ − 583
+ − 584 >> Pritisnite C-x 1 da se rije�ite spiska spremnika.
+ − 585
+ − 586 Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim na�ete drugu datoteku, ova
+ − 587 prva ne�e biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
+ − 588 spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i zna�i da je potreban
+ − 589 pogodan na�in snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno
+ − 590 prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
+ − 591 C-x C-s. Zato imamo
+ − 592
+ − 593 C-x s Snimi neke spremnike.
+ − 594
+ − 595 C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr�i izmjene koje niste
+ − 596 snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga �elite snimiti.
+ − 597
+ − 598 >> Upi�ite red teksta, potom upi�ite C-x s.
+ − 599 Pitat �e vas �elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
+ − 600 Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkaju�i "y".
+ − 601
+ − 602
+ − 603 * UPORABA IZBORNIKA
+ − 604 -------------------
+ − 605
+ − 606 Ako ste na X terminalu, uo�it �ete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
+ − 607 Mo�ete koristiti izbornik za pristup svim uobi�ajenim Emacsovim
+ − 608 naredbama, kao �to su "find file". Ovo �e vam u po�etku biti lak�e,
+ − 609 jer ne�ete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u
+ − 610 Emacsu postane ugodan, lako �ete po�eti koristiti naredbe s
+ − 611 tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr�i i odgovaraju�u tipku za
+ − 612 pokretanje naredbe.
+ − 613
+ − 614 Uo�ite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
+ − 615 Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo�ive spremnike
+ − 616 redosljedom posljednje uporabe. Mo�ete se prebaciti na bilo koji
+ − 617 spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
+ − 618 "Buffers".
+ − 619
+ − 620
+ − 621 * UPORABA MI�A
+ − 622 --------------
+ − 623
+ − 624 Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi�em.
+ − 625 Mo�ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv�i lijevu tipku mi�a
+ − 626 na �eljenom mjestu, mo�ete izabrati tekst povla�e�i lijevu tipku mi�a
+ − 627 po �eljenom tekstu. (Ili, na drugi na�in, pritisnuti lijevu tipku
+ − 628 mi�a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
+ − 629 Shift i tipku mi�a za izbor teksta.)
+ − 630
+ − 631 Ako �elite ubiti izabrani tekst, mo�ete pritisnuti C-w, ili izabrati
+ − 632 Cut u izborniku Edit. Uo�ite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
+ − 633 sprema tekst unutar Emacsa (sli�no C-k, kako je opisano gore), dok Cut
+ − 634 radi ovo, i jo� sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
+ − 635 pristupiti ostale aplikacije.
+ − 636
+ − 637 Tekst s X clipboarda mo�ete dobiti koriste�i stavku Paste izbornika
+ − 638 Edit.
+ − 639
+ − 640 Srednja tipka mi�a se obi�no koristi za izbor stvari koje su vidljive
+ − 641 na ekranu. Na primjer, ako u�ete u Info (Emacsovu on-line
+ − 642 dokumentaciju) koriste�i C-h i ili izbornik Help, mo�ete pratiti
+ − 643 osvijetljeni link pritisnuv�i srednju tipku mi�a na njemu. Sli�no,
+ − 644 ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
+ − 645 TAB da vidite mogu�nosti, mo�ete stisnuti srednju tipku mi�a na neku
+ − 646 od mogu�nosti, da je izaberete.
+ − 647
+ − 648 Desna tipka mi�a poziva "sko�ni" izbornik. Sadr�aj ovog izbornika
+ − 649 ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obi�no sadr�i nekoliko
+ − 650 �esto kori�tenih naredbi, tako da se do njih lak�e do�e.
+ − 651
+ − 652 >> Sada pritisnite desnu tipku mi�a.
+ − 653
+ − 654 Morat �ete dr�ati tipku da zadr�ite izbornik.
+ − 655
+ − 656
+ − 657 * PRO�IRENJE SKUPA NAREDBI
+ − 658 --------------------------
+ − 659
+ − 660 Emacsovih naredbi ima puno puno vi�e nego �to bi ikad moglo stati na
+ − 661 sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro�irenim
+ − 662 (eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika:
+ − 663
+ − 664 C-x Pro�iri znak. Pra�ena jednim znakom.
+ − 665 M-x Pro�irena naredba s imenom. Pra�ena dugim imenom.
+ − 666
+ − 667 Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o
+ − 668 kojima smo dosad govorili. Ve� ste vidjeli dvije: naredbe s
+ − 669 datotekama C-x C-f za nala�enje i C-x C-s za snimanje. Jo� jedan
+ − 670 primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
+ − 671 C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
+ − 672 nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no �to iza�e iz
+ − 673 Emacsa).
+ − 674
+ − 675 Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo�ete
+ − 676 nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.
+ − 677
+ − 678 Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
+ − 679 vra�a se u ljusku, ali ne uni�tava Emacs. U ve�ini ljuski, mo�ete
+ − 680 nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.
+ − 681
+ − 682 Na sustavima koji ne podr�avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
+ − 683 koja radi pod Emacsom, tako da mo�ete pokrenuti druge programe i
+ − 684 naknadno se vratiti u Emacs; ona ne�e zaista "iza�i" iz Emacsa. U
+ − 685 ovom slu�aju, ljuskina naredba `exit' je uobi�ajen na�in povratka iz
+ − 686 podljuske u Emacs.
+ − 687
+ − 688 Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Tako�er, to je
+ − 689 ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz �ita�a po�te, ili nekog drugog
+ − 690 programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
+ − 691 U normalnim okolnostima, me�utim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
+ − 692 je suspendirati Emacs s C-z nego iza�i iz njega.
+ − 693
+ − 694 Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nau�ili:
+ − 695
+ − 696 C-x C-f Na�i datoteku.
+ − 697 C-x C-s Snimi datoteku.
+ − 698 C-x C-b Popis spremnika.
+ − 699 C-x C-c Iza�i iz Emacsa.
+ − 700 C-x u Poni�ti zadnju naredbu.
+ − 701
+ − 702 Imenovane pro�irene naredbe su naredbe koje se jo� rje�e koriste, ili
+ − 703 se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba
+ − 704 replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad
+ − 705 napi�ete M-x, Emacs �e vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
+ − 706 samo napisati naziv naredbe. U ovom slu�aju, "replace-string". Samo
+ − 707 napi�ite "repl s<TAB>", i Emacs �e dovr�iti ime. Zavr�ite naziv
+ − 708 naredbe s <Return>.
+ − 709
+ − 710 Naredba replace-string tra�i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
+ − 711 i niz kojim �e se zamijeniti. Zavr�ite svaki argument s <Return>.
+ − 712
+ − 713 >> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim
+ − 714 napi�ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.
+ − 715
+ − 716 Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rije�
+ − 717 p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
+ − 718 po�etnog polo�aja kursora.
+ − 719
+ − 720
+ − 721 * AUTOMATSKO SNIMANJE
+ − 722 ---------------------
+ − 723
+ − 724 Kada ste promijenili datoteku, ali je jo� niste snimili, va�e bi
+ − 725 izmjene mogle biti izgubljene ako ra�unalo padne. Da vas za�titi od
+ − 726 ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
+ − 727 datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima #
+ − 728 na po�etku i na kraju imena; na primjer, ako se va�a datoteka zove
+ − 729 "hello.c", njezina �e se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad
+ − 730 snimite datoteku na normalan na�in, Emacs �e izbrisati njezinu
+ − 731 auto-save datoteku.
+ − 732
+ − 733 Ako ra�unalo padne, mo�ete obnoviti svoje automatski spremljene
+ − 734 promjene tako �to normalno na�ete datoteku, i napi�ete
+ − 735 M-x recover file <Return>. Kad vas pita za potvrdu, upi�ite
+ − 736 yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.
+ − 737
+ − 738
+ − 739 * PROSTOR ZA PORUKE
+ − 740 -------------------
+ − 741
+ − 742 Ako Emacs vidi da pi�ete naredbe polako, pokazat �e vam ih na dnu
+ − 743 ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
+ − 744 Prostor za poruke je na najni�em redu ekrana.
+ − 745
+ − 746
+ − 747 * STATUSNI RED
+ − 748 --------------
+ − 749
+ − 750 Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
+ − 751 (eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako:
+ − 752
+ − 753 --**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%----------------
+ − 754
+ − 755 Ovaj red pru�a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
+ − 756 editirate.
+ − 757
+ − 758 Ve� znate �to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na�li.
+ − 759 -NN%-- predstavlja va� trenutni polo�aj u tekstu; to zna�i da je NN
+ − 760 postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu,
+ − 761 pisat �e --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat
+ − 762 �e --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
+ − 763 statusnoj liniji �e pisati --All--.
+ − 764
+ − 765 Zvjezdice na po�etku zna�e da ste napravili izmjene na tekstu.
+ − 766 Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
+ − 767 nema zvjezdica, ve� samo crtice.
+ − 768
+ − 769 Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
+ − 770 nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
+ − 771 On je primjer "glavnog moda".
+ − 772
+ − 773 Emacs ima puno razli�itih glavnih modova. Neki od njih su predvi�eni
+ − 774 za editiranje razli�itih jezika i/ili vrsta teksta, kao �to je Lisp
+ − 775 mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
+ − 776 mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
+ − 777 stoji "Fundamental".
+ − 778
+ − 779 Svaki glavni mod �ini da se nekoliko naredbi pona�a razli�ito. Na
+ − 780 primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a budu�i
+ − 781 da svaki programski jezik ima druga�iju predod�bu o tome kako komentar
+ − 782 izgleda, svaki glavni mod razli�ito unosi komentare. Svaki glavni mod
+ − 783 je ime jedne pro�irene naredbe, �to je i na�in kako se mo�ete
+ − 784 prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja
+ − 785 vas prebacuje u Fundamental mod.
+ − 786
+ − 787 Ako editirate tekst na hrvatskom, kao �to je ova datoteka, vjerojatno
+ − 788 biste trebali koristiti tekstualni mod.
+ − 789 >> Napi�ite M-x text-mode<Return>.
+ − 790
+ − 791 Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nau�ili ne�e promijeniti Emacs
+ − 792 na zna�ajan na�in. Ali mo�ete uo�iti da M-f i M-b sad tretiraju
+ − 793 apostrofe kao dio rije�i. U fundamentalnom modu M-f i M-b su
+ − 794 tretirali apostrofe kao separatore rije�i.
+ − 795
+ − 796 Glavni modovi obi�no rade suptilne izmjene poput navedene: ve�ina
+ − 797 naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
+ − 798 malom razlikom.
+ − 799
+ − 800 Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
+ − 801 C-h m.
+ − 802
+ − 803 >> Pritisnite jo� jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
+ − 804 >> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
+ − 805 fundamentalnog moda.
+ − 806 >> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.
+ − 807
+ − 808 Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo� i sporedni
+ − 809 modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, ve� njihova
+ − 810 usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo�e biti uklju�en ili
+ − 811 isklju�en za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o
+ − 812 glavnom modu. Tako mo�ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u
+ − 813 jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.
+ − 814
+ − 815 Jedan vrlo koristan sporedni mod, naro�ito za editiranje hrvatskog
+ − 816 teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je
+ − 817 ovaj mod uklju�en, Emacs automatski lomi linije izme�u rije�i kad god
+ − 818 umetanjem teksta stvorite red koji je pre�irok.
+ − 819
+ − 820 Mo�ete uklju�iti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
+ − 821 Kad je mod uklju�en, isklju�ujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
+ − 822 Kad je mod isklju�en, ova ga naredba uklju�uje, kad je uklju�en, ona
+ − 823 ga isklju�uje.
+ − 824
+ − 825 >> Napi�ite M-x auto-fill-mode<Return> sad. Potom ume�ite tekst "asdf "
+ − 826 dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake
+ − 827 izme�u, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.
+ − 828
+ − 829 Rub je obi�no postavljen na 70 znakova, ali ga mo�ete promijeniti
+ − 830 naredbom C-x f. Rub koji �elite postaviti pode�avate numeri�kim
+ − 831 argumentom.
+ − 832
+ − 833 >> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f).
+ − 834 Potom upi�ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
+ − 835 od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
+ − 836 upotrijebiv�i C-x f.
+ − 837
+ − 838 Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga ne�e
+ − 839 cijelog reformatirati.
+ − 840 Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
+ − 841 paragrafa.
+ − 842
+ − 843 >> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.
+ − 844
+ − 845
+ − 846 * TRA�ENJE
+ − 847 ----------
+ − 848
+ − 849 Emacs mo�e tra�iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rije�i) bilo
+ − 850 prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra�enje niza je naredba
+ − 851 kojom se pomi�e kursor; ona �e pomaknuti kursor do sljede�eg mjesta na
+ − 852 kom se niz pojavljuje.
+ − 853
+ − 854 Emacsova naredba za tra�enje se razlikuje od sli�nih naredbi ve�ine
+ − 855 editora po tome �to je "postupna" (eng. incremental). To zna�i da se
+ − 856 pretra�ivanje odvija dok upisujete niz koji tra�ite.
+ − 857
+ − 858 Naredba kojom po�injete naredbu je C-s za tra�enje prema naprijed, i
+ − 859 C-r za tra�enje unatrag. ALI �EKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati.
+ − 860
+ − 861 Kad utipkate C-s, primijetit �ete da se tekst "I-search" pojavljuje
+ − 862 kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka�e da je Emacs u stanju
+ − 863 postupnog tra�enja, i da �eka da upi�ete �to �elite tra�iti.
+ − 864 <Return> zaustavlja tra�enje.
+ − 865
+ − 866 >> Sad stisnite C-s da zapo�nete pretra�ivanje. POLAKO, znak po znak,
+ − 867 utipkajte rije� `kursor', rade�i stanku izme�u znakova da uo�ite
+ − 868 �to se doga�a s kursorom.
+ − 869 Sad ste na�li "kursor", jednom.
+ − 870 >> Stisnite C-s opet, da na�ete sljede�e pojavljivanje "kursora".
+ − 871 >> Sad stisnite <Delete> �etiri puta, i gledajte kako se kursor
+ − 872 pomi�e.
+ − 873 >> Stisnite <RET> da prekinete tra�enje.
+ − 874
+ − 875 Jeste li vidjeli �to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra�enja,
+ − 876 Emacs poku�ava oti�i na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad
+ − 877 utipkali, osvjetljavaju�i ga zbog preglednosti. Za odlazak na
+ − 878 sljede�e mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
+ − 879 Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs �e se oglasiti zvu�nim
+ − 880 signalom i re�i vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu
+ − 881 mo�ete prekinuti i pomo�u C-g.
+ − 882
+ − 883
+ − 884 PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s �e smrznuti sustav i vi�e
+ − 885 ne�ete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost"
+ − 886 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e
+ − 887 C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Pritisak na C-q �e odmrznuti ekran.
+ − 888 Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
+ − 889 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u".
+ − 890
+ − 891 Ako za vrijeme postupnog tra�enja pritisnete <Delete>, uo�it �ete
+ − 892 da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
+ − 893 mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na�li
+ − 894 prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor �e se pomaknuti
+ − 895 na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite <Delete>. Ovo �e
+ − 896 ukloniti "u" iz tra�enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
+ − 897 pojavu "k".
+ − 898
+ − 899 Ako ste usred tra�enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
+ − 900 iznimki -- znakova koji imaju posebno zna�enje pri tra�enju, kao �to
+ − 901 su C-s i C-r), tra�enje se zaustavlja.
+ − 902
+ − 903 C-s zapo�inje pretragu koja tra�i bilo koju pojavu tra�enog niza NAKON
+ − 904 trenutnog polo�aja kursora. Ako �elite tra�iti ne�to �to se
+ − 905 pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve �to smo rekli za C-s
+ − 906 vrijedi i za C-r, jedino �to je smjer pretrage suprotan.
+ − 907
+ − 908
+ − 909 * VI�ESTRUKI PROZORI
+ − 910 --------------------
+ − 911
+ − 912 Jedna od lijepih stvari u Emacsu je �to mo�ete prikazati vi�e prozora
+ − 913 na ekranu istovremeno.
+ − 914
+ − 915 >> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.
+ − 916
+ − 917 >> Sad stisnite C-x 2, �to razdvaja ekran na dva prozora.
+ − 918 Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru.
+ − 919
+ − 920 >> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
+ − 921 (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)
+ − 922
+ − 923 >> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
+ − 924 donji prozor.
+ − 925 >> U donjem se prozoru pomi�ite s C-v i M-v.
+ − 926 Nastavite �itati ove upute u gornjem prozoru.
+ − 927
+ − 928 >> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
+ − 929 Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.
+ − 930
+ − 931 Mo�ete stalno koristiti C-x o za pomicanje me�u prozorima. Svaki
+ − 932 prozor ima vlastiti polo�aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
+ − 933 prikazuje kursor. Sve uobi�ajene naredbe za editiranja djeluju na
+ − 934 prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
+ − 935 (eng. selected window).
+ − 936
+ − 937 Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi
+ − 938 koristite za referencu. Tada mo�ete dr�ati kursor uvijek u prozoru
+ − 939 gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.
+ − 940
+ − 941 C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META,
+ − 942 mo�ete dobiti C-M-v dr�e�i zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema
+ − 943 veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
+ − 944 mijenjaju�i znakove koji pi�ete.
+ − 945
+ − 946 Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
+ − 947 poredak va�an: morate stisnuti ESC pra�en s CTRL-v; CTRL-ESC v ne�e
+ − 948 raditi. Razlog za ovo je �to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.
+ − 949
+ − 950 >> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije�ite donjeg
+ − 951 prozora.
+ − 952
+ − 953 (Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije�ili biste se gornjeg.
+ − 954 Ovu naredbu mo�ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
+ − 955 kojem ve� jesam.")
+ − 956
+ − 957 Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x
+ − 958 C-f da na�ete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
+ − 959 Mo�ete na�i datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.
+ − 960
+ − 961 Evo jo� jednog na�ina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
+ − 962 razli�ite stvari:
+ − 963
+ − 964 >> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va�ih datoteka.
+ − 965 Zavr�ite s <Return>. Uo�ite da se navedena datoteka pojavila u
+ − 966 donjem prozoru, a tako�er i kursor.
+ − 967
+ − 968 >> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
+ − 969 donji.
+ − 970
+ − 971
+ − 972 * REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
+ − 973 ------------------------------
+ − 974
+ − 975 Ponekad �ete po�eljeti u�i u ono �to se zove "rekurzivna razina
+ − 976 editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je nazna�eno uglatim
+ − 977 zagradama u statusnom redu, koje okru�uju okrugle zagrade oko naziva
+ − 978 moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
+ − 979 (Fundamental).
+ − 980
+ − 981 Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je
+ − 982 vi�enamjenska naredba za "izlazak". Mo�ete je koristiti i za
+ − 983 uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.
+ − 984
+ − 985 >> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
+ − 986 za izlaz.
+ − 987
+ − 988 Iz rekurzivne razine editiranja ne mo�ete iza�i s C-g. To je zato �to
+ − 989 se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
+ − 990 editiranja.
+ − 991
+ − 992
+ − 993 * DODATNA POMO�
+ − 994 ---------------
+ − 995
+ − 996 U ovim smo uputama poku�ali dati upravo toliko informacija da mo�ete
+ − 997 po�eti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
+ − 998 nemogu�e sve to ovdje objasniti. Me�utim, mo�da po�elite nau�iti vi�e
+ − 999 o Emacsu, jer on ima jo� puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe
+ − 1000 za �itanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomo�i"
+ − 1001 sve po�inju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomo�"
+ − 1002 (eng. the Help character).
+ − 1003
+ − 1004 Za kori�tenje naredbi pomo�i, stisnite znak C-h, pra�en znakom koji
+ − 1005 ka�e koju vrstu pomo�i �elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
+ − 1006 C-h ? i Emacs �e vam re�i koje vrste pomo�i mo�e dati. Ako stisnete
+ − 1007 C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomo�i.
+ − 1008
+ − 1009 (Na nekim je sistemima promijenjeno zna�enje C-h. Ovo se zaista ne bi
+ − 1010 smjelo raditi, pa se po�alite sistemskom administratoru. U me�uvremenu,
+ − 1011 ako C-h ne prikazuje poruku o pomo�i na dnu ekrana, poku�ajte upisati
+ − 1012 M-x help RET umjesto toga.)
+ − 1013
+ − 1014 Osnovna naredba pomo�i je C-h c. Napi�ite C-h, potom c, i znak ili
+ − 1015 niz znakova, i Emacs �e pokazati vrlo kratak opis naredbe.
+ − 1016
+ − 1017 >> Stisnite C-h c Control-p.
+ − 1018 Poruka bi trebala biti poput:
+ − 1019
+ − 1020 C-p runs the command previous-line
+ − 1021
+ − 1022 (C-p pokre�e naredbu previous-line)
+ − 1023
+ − 1024 Ovo vam ka�e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za
+ − 1025 mijenjanje i pro�irivanje Emacsa. Ali budu�i da se imena funkcija
+ − 1026 biraju tako da pokazuju �to naredba radi, ona mogu poslu�iti i kao
+ − 1027 vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
+ − 1028 ve� znate.
+ − 1029
+ − 1030 Vi�e-znakovne naredbe kao �to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
+ − 1031 EDIT ili ALT) <ESC>v su tako�er dozvoljene nakon C-h c.
+ − 1032
+ − 1033 Za vi�e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.
+ − 1034
+ − 1035 >> Stisnite C-h k Control-p.
+ − 1036
+ − 1037 Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
+ − 1038 Kad zavr�ite s �itanjem ispisa, stisnite q da se rije�ite teksta.
+ − 1039
+ − 1040 Evo nekoliko korisnih mogu�nosti C-h:
+ − 1041
+ − 1042 C-h f Opi�i funkciju. Upi�ete ime funkcije.
+ − 1043
+ − 1044 >> Poku�ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
+ − 1045 Ovo �e ispisati sve �to Emacs zna o funkciji koja implementira
+ − 1046 naredbu C-p.
+ − 1047
+ − 1048 C-h a Hiper Apropos. Upi�ite rije�, i Emacs �e popisati sve
+ − 1049 funkcije i varijable �ija imena sadr�e rije�. Naredbe
+ − 1050 koje se mogu izvr�iti s Meta-x bit �e ozna�ene
+ − 1051 zvjezdicom slijeva.
+ − 1052
+ − 1053 >> Utipkajte C-h a newline<Return>.
+ − 1054
+ − 1055 Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
+ − 1056 "newline" u imenima. Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
+ − 1057 mi�a da saznate vi�e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz
+ − 1058 iz hiper-aproposa.
+ − 1059
+ − 1060
+ − 1061 * ZAKLJU�AK
+ − 1062 -----------
+ − 1063
+ − 1064 Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni
+ − 1065 izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
+ − 1066 Emacsov okvir.)
+ − 1067
+ − 1068 Ove upute su predvi�ene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
+ − 1069 ako vam je ne�to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
+ − 1070 �alite se!
+ − 1071
+ − 1072
+ − 1073 KOPIRANJE
+ − 1074 ---------
+ − 1075
+ − 1076 Ove upute potje�u iz duge loze Emacsovih uputa, po�ev�i od onih koje
+ − 1077 je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao
+ − 1078 poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik�i� su dodali
+ − 1079 jo� ispravki vezanih uz XEmacs.
+ − 1080
+ − 1081 Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik�i�, uz dodatnu lekturu Denisa Plei�a.
+ − 1082
+ − 1083 Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi
+ − 1084 s dozvolom redistribuiranja uz sljede�e uvjete:
+ − 1085
+ − 1086 (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr�ana.
+ − 1087
+ − 1088 Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
+ − 1089 kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
+ − 1090 sa�uvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
+ − 1091 daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi�e.
+ − 1092
+ − 1093 Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
+ − 1094 njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
+ − 1095 sadr�i obavijest o zadnjoj promjeni.
+ − 1096
+ − 1097 Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo�eniji, ali u istom duhu. Molimo
+ − 1098 vas da pro�itate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
+ − 1099 svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
+ − 1100 ("vlasni�tvo") nad softverom koriste�i, pi�u�i i dijele�i slobodan
+ − 1101 softver!
+ − 1102
+ − 1103
+ − 1104 This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
+ − 1105 starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
+ − 1106 Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and
+ − 1107 Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.
+ − 1108
+ − 1109 This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
+ − 1110 comes with permission to distribute copies on certain conditions:
+ − 1111
+ − 1112 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation
+ − 1113
+ − 1114 Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
+ − 1115 of this document as received, in any medium, provided that the
+ − 1116 copyright notice and permission notice are preserved,
+ − 1117 and that the distributor grants the recipient permission
+ − 1118 for further redistribution as permitted by this notice.
+ − 1119
+ − 1120 Permission is granted to distribute modified versions
+ − 1121 of this document, or of portions of it,
+ − 1122 under the above conditions, provided also that they
+ − 1123 carry prominent notices stating who last altered them.
+ − 1124
+ − 1125 The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
+ − 1126 same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of
+ − 1127 GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism
+ − 1128 ("ownership") by using, writing, and sharing free software!
