428
|
1 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti
|
|
2 kopiranja na kraju.
|
|
3
|
|
4 Ovo su osnovne upute za Emacs.
|
|
5
|
|
6 Op�enito, Emacsove naredbe sadr�e tipku CONTROL (ponekad ozna�enu CTRL
|
|
7 ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je ozna�ena
|
|
8 kao ALT ili EDIT, ili ne�to tre�e (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
|
|
9 karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META,
|
|
10 umjesto nje mo�ete koristiti ESC. Da ne pi�emo META ili CONTROL svaki
|
|
11 put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit �emo sljede�e skra�enice:
|
|
12
|
|
13 C-<znak> zna�i dr�e�i tipku CONTROL, stisnite znak <znak>. Tako bi
|
|
14 C-f bilo: Dr�e�i tipku CONTROL, napi�ite f.
|
|
15 M-<znak> zna�i dr�e�i tipku META, pritisnite <znak>. Ako nema tipke
|
|
16 META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi�ite znak
|
|
17 <znak>.
|
|
18
|
|
19 Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.)
|
|
20 Znakovi ">>" na lijevom rubu nazna�uju uputstva da poku�ate koristiti
|
|
21 neku naredbu. Na primjer:
|
|
22 <<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna. Tekst se nastavlja dolje.>>
|
|
23 >> Sad utipkajte C-v za pomak na sljede�i ekran.
|
|
24 (samo naprijed, u�inite to tako da dr�ite tipku control i
|
|
25 pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr�ite
|
|
26 sa �itanjem stranice teksta.
|
|
27
|
|
28 Uo�ite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran;
|
|
29 preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak�ava �itanje teksta.
|
|
30
|
|
31 Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
|
|
32 tekstu. Ve� znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomo�u C-v. Da
|
|
33 biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr�ite tipku META i
|
|
34 pritisnite v, ili upi�ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).
|
|
35
|
|
36 >> Poku�ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.
|
|
37
|
|
38
|
|
39 * SA�ETAK
|
|
40 ---------
|
|
41
|
|
42 Sljede�e naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:
|
|
43
|
|
44 C-v Pomi�e stranicu naprijed
|
|
45 M-v Pomi�e stranicu natrag
|
|
46 C-l Bri�e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljaju�i tekst
|
|
47 pokraj kursora u sredinu.
|
|
48 (to je control-L, a ne control-1.)
|
|
49
|
|
50 >> Na�ite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
|
|
51 Sada stisnite C-l.
|
|
52 Opet na�ite kursor, i uo�ite da se pokraj kursora nalazi isti
|
|
53 tekst.
|
|
54
|
|
55
|
|
56 * OSNOVE KONTROLE KURSORA
|
|
57 -------------------------
|
|
58
|
|
59 Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino
|
|
60 mjesto u tekstu na ekranu?
|
|
61
|
|
62 To mo�ete u�initi na nekoliko na�ina. Najosnovniji na�in je
|
|
63 upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi
|
|
64 pomi�e kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice
|
|
65 koja pokazuje ove �etiri naredbe i smjerove u kojem pomi�u.
|
|
66
|
|
67 Prethodni red, C-p
|
|
68 (eng. previous line)
|
|
69 :
|
|
70 :
|
|
71 Natrag, C-b .... Trenutni polo�aj kursora .... Naprijed, C-f
|
|
72 (eng. backward) : (eng. forward)
|
|
73 :
|
|
74 Sljede�i red, C-n
|
|
75 (eng. next line)
|
|
76
|
|
77 >> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koriste�i C-n i C-p.
|
|
78 Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi�tu ekrana.
|
|
79
|
|
80 Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
|
|
81 next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za
|
|
82 pomicanje kursora, i s vremenom �ete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
|
|
83 korisno da ih sada nau�ite.
|
|
84
|
|
85 >> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.
|
|
86
|
|
87 >> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
|
|
88 Uo�ite �to C-p radi kad je kursor na sredini reda.
|
|
89
|
|
90 Svaki red teksta zavr�ava znakom Newline (novi red), �ime ga se odvaja
|
|
91 od sljede�eg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
|
|
92 kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).
|
|
93
|
|
94 >> Poku�ajte stisnuti C-b na po�etku reda. Trebalo bi vas pomaknuti
|
|
95 na kraj prethodnog reda. To se doga�a zato �to ste se pomakli
|
|
96 unatrag, preko znaka Newline.
|
|
97
|
|
98 C-f se mi�e preko Newline-a, ba� kao i C-b.
|
|
99
|
|
100 >> Pritisnite jo� nekoliko puta C-b, da steknete osje�aj za kursor.
|
|
101 Tad sti��ite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
|
|
102 Zatim se jo� jednim C-f-om pomaknite na po�etak sljede�eg reda.
|
|
103
|
|
104 Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
|
|
105 se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime
|
|
106 Emacs mo�e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
|
|
107 kursora s ekrana.
|
|
108
|
|
109 >> Poku�ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte �to
|
|
110 se doga�a.
|
|
111
|
|
112 Ako je micanje po znakovima presporo, mo�ete se micati po rije�ima.
|
|
113 M-f (Meta-f) mi�e rije� naprijed, a M-b mi�e rije� natrag.
|
|
114
|
|
115 >> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.
|
|
116
|
|
117 Kad se nalazite u sredini rije�i, M-f pomi�e na kraj rije�i. Kad se
|
|
118 nalazite u praznom prostoru izme�u rije�i, M-f pomi�e na kraj sljede�e
|
|
119 rije�i. M-b se pona�a na isti na�in, ali u suprotnom smjeru.
|
|
120
|
|
121 >> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije�ano s C-f i C-b, tako da
|
|
122 mo�ete promotriti kako se M-f i M-b pona�aju na razli�itim mjestima
|
|
123 unutar i izme�u rije�i.
|
|
124
|
|
125 Uo�ite paralelu izme�u C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
|
|
126 drugoj. Meta znakovi se �esto koriste za operacije vezane uz jedinice
|
|
127 definirane jezikom (rije�i, re�enice, paragrafi), dok Control znakovi
|
|
128 rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome �to editirate (znakovi,
|
|
129 redovi, itd.)
|
|
130
|
|
131 Analogija vrijedi i izme�u redova i re�enica: C-a i C-e pomi�u na
|
|
132 po�etak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomi�u na po�etak, odnosno
|
|
133 kraj re�enice.
|
|
134
|
|
135 >> Isku�ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
|
|
136 >> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.
|
|
137
|
|
138 Uo�ite kako ponovljeni C-a ne rade ni�ta, dok ponovljeni M-a
|
|
139 nastavljaju micati po re�enicama. Iako ovo nije sasvim analogno,
|
|
140 svaka se naredba doima prirodnom.
|
|
141
|
|
142 Polo�aj kursora u tekstu se tako�er naziva "to�ka" (eng. point).
|
|
143 Druga�ije re�eno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
|
|
144 tekstu.
|
|
145
|
|
146 Evo sa�etka jednostavnih operacija za micanje kursora, uklju�uju�i i
|
|
147 naredbe za pomicanje preko rije�i i re�enica:
|
|
148
|
|
149 C-f Znak naprijed
|
|
150 C-b Znak natrag
|
|
151
|
|
152 M-f Rije� naprijed
|
|
153 M-b Rije� natrag
|
|
154
|
|
155 C-n Sljede�i red
|
|
156 C-p Prethodni red
|
|
157
|
|
158 C-a Po�etak reda
|
|
159 C-e Kraj reda
|
|
160
|
|
161 M-a Po�etak re�enice
|
|
162 M-e Kraj re�enice
|
|
163
|
|
164 >> Isku�ajte sve ove naredbe jo� nekoliko puta, za vje�bu.
|
|
165 To su naj�e��e rabljene naredbe.
|
|
166
|
|
167 Dvije druge va�ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
|
|
168 koja pomi�e na po�etak cijelog teksta, i M-> (Meta Ve�e), koja pomi�e
|
|
169 na kraj cijelog teksta.
|
|
170
|
|
171 Na ve�ini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
|
|
172 tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti
|
|
173 tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.
|
|
174
|
|
175 >> Sada isku�ajte M-<, da biste se pomaknuli na po�etak uputa.
|
|
176 Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
|
|
177
|
|
178 >> Sada isku�ajte M->, pomaknuv�i se na kraj uputa.
|
|
179 Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.
|
|
180
|
|
181 Ako va� terminal ima kursorske tipke, mo�ete kursor pomicati njima.
|
|
182 Preporu�ujemo da nau�ite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo,
|
|
183 rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori�tenja
|
|
184 Emacsa, primijetit �ete da je tipkanje ovih CTRL znakova br�e od
|
|
185 uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo�aja za
|
|
186 tipkanje). Tre�e, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
|
|
187 naredbe, lako �ete nau�iti koristiti druge napredne naredbe za micanje
|
|
188 kursora.
|
|
189
|
|
190 Ve�ina Emacsovih naredbi prihva�a numeri�ki argument; za ve�inu njih
|
|
191 ovo slu�i kao broja� ponavljanja. Broja� ponavljanja zadajete tako da
|
|
192 utipkate C-u i potom znamenke prije nego �to utipkate naredbu. Ako
|
|
193 imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo� jedan alternativan
|
|
194 na�in uno�enja numeri�kog argumenta: tipkajte znamenke dr�e�i svo vrijeme
|
|
195 tipku META. Preporu�ujemo u�enje metode pomo�u C-u, jer radi na svim
|
|
196 terminalima.
|
|
197
|
|
198 Primjerice, C-u 8 C-f pomi�e osam znakova naprijed.
|
|
199
|
|
200 >> Poku�ajte koristiti C-n ili C-p s numeri�kim argumentom, tako da
|
|
201 pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.
|
|
202
|
|
203 Ve�ina naredbi koristi numeri�ki argument kao broja� ponavljanja.
|
|
204 Neke ga naredbe, izunimno, koriste druga�ije. C-v i M-v su me�u
|
|
205 iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
|
|
206 dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomi�e
|
|
207 ekran za �etiri reda.
|
|
208
|
|
209 >> Sada poku�ajte upisati C-u 8 C-v.
|
|
210
|
|
211 Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga ho�ete pomaknuti
|
|
212 natrag, mo�ete dati isti argument M-v.
|
|
213
|
|
214 Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
|
|
215 prozora nalazi pravokutno podru�je nazvano "vrpca za pomicanje"
|
|
216 (eng. scroll-bar). Mo�ete pomicati tekst mi�em povla�e�i kliza�
|
|
217 unutar vrpce.
|
|
218
|
|
219 >> Poku�ajte pritisnuti srednju tipku mi�a na vrh kliza�a unutar
|
|
220 scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo�aja odre�enog
|
|
221 visinom to�ke pritiska.
|
|
222
|
|
223 >> Pomaknite mi�a na to�ku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
|
|
224 pritisnite lijevu tipku mi�a nekoliko puta.
|
|
225
|
|
226
|
|
227 * KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
|
|
228 ---------------------------------
|
|
229
|
|
230 Ako imate X terminal, vjerojatno �e vam biti lak�e koristiti tipke
|
|
231 kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomi�u u
|
|
232 o�ekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
|
|
233 C-n, ali ih je lak�e tipkati i zapamtiti. Tako�er mo�ete koristiti
|
|
234 C-lijevo i C-desno za pomake po rije�ima, a C-gore i C-dolje za pomake
|
|
235 po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke
|
|
236 ozna�ene s HOME (ili BEGIN) i END, one �e vas pomaknuti na po�etak
|
|
237 odnosno kraj reda, a C-home i C-end �e vas pomaknuti na po�etak
|
|
238 odnosno kraj datoteke. Ako va�a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
|
|
239 mo�ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i
|
|
240 C-v.
|
|
241
|
|
242 Sve ove naredbe mogu primiti numeri�ke argumente, kao �to je gore
|
|
243 opisano. Mo�ete taj argument unijeti kra�im putem: samo dr�ite tipku
|
|
244 CONTROL ili META, i upi�ite broj. Na primjer, za pomak 12 rije�i
|
|
245 desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uo�ite da je ovo jako lako utipkati,
|
|
246 jer ne morate otpu�tati tipku CONTROL izme�u pritisaka tipki.
|
|
247
|
|
248
|
|
249 * KAD EMACS BLOKIRA
|
|
250 -------------------
|
|
251
|
|
252 Ako Emacs prestane odgovarati na va�e naredbe, mo�ete ga zaustaviti
|
|
253 utipkav�i C-g. Mo�ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
|
|
254 traje.
|
|
255
|
|
256 Tako�er s C-g mo�ete odbaciti numeri�ki argument, ili po�etak naredbe
|
|
257 koju ne �elite zavr�iti.
|
|
258
|
|
259 >> Upi�ite C-u 100 da napravite numeri�ki argument 100, zatim stisnite C-g.
|
|
260 Sad upi�ite C-f. Pomaknut �e se samo za jedan znak, jer ste
|
|
261 argument odbacili s C-g.
|
|
262
|
|
263 Ako gre�kom stisnete <ESC>, mo�ete ga se rije�iti s C-g.
|
|
264
|
|
265
|
|
266 * ONEMOGU�ENE NAREDBE
|
|
267 ---------------------
|
|
268
|
|
269 Neke Emacsove naredbe su "onemogu�ene", tako da ih po�etnici ne mogu
|
|
270 pokrenuti gre�kom.
|
|
271
|
|
272 Ako utipkate jednu od onemogu�enih naredbi, Emacs �e vas porukom
|
|
273 obavijestiti koju ste naredbu poku�ali pokrenuti, i pitati vas �elite
|
|
274 li je ipak izvr�iti.
|
|
275
|
|
276 Ako je zaista �elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
|
|
277 pitanje. Ina�e, ako ne �elite izvr�iti onemogu�enu naredbu,
|
|
278 odgovorite na pitanje s "n".
|
|
279
|
|
280 >> Pritisnite `C-x n p' (�to je onemogu�ena naredba),
|
|
281 zatim na pitanje odgovorite s "n".
|
|
282
|
|
283
|
|
284 * PROZORI
|
|
285 ---------
|
|
286
|
|
287 Emacs mo�e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uo�ite
|
|
288 da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
|
|
289 preklapaju�e prozore windowing sustava, ve� na razdvojene dijelove
|
|
290 unutar jednog X prozora. (Emacs tako�er mo�e prikazati vi�e X
|
|
291 prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano
|
|
292 kasnije.)
|
|
293
|
|
294 Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori�tenja vi�e prozora. Ono
|
|
295 �to trebate znati jest kako se rije�iti dodatnih prozora koji se mogu
|
|
296 javiti za prikaz pomo�i, ili kao izlaz nekih naredbi.
|
|
297 Jednostavno:
|
|
298
|
|
299 C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)
|
|
300
|
|
301 To je Control-x pra�en znamenkom 1. C-x 1 pro�iruje prozor u kojem je
|
|
302 kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri�e, tako�er, i ostale
|
|
303 prozore.
|
|
304
|
|
305 >> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi�ite C-u 0 C-l.
|
|
306
|
|
307 (Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date
|
|
308 numeri�ki argument, on zna�i "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
|
|
309 toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l zna�i "iscrtaj ekran, i
|
|
310 stavi trenutni red na vrh.")
|
|
311
|
|
312 >> Pritisnite Control-x 2
|
|
313 Uo�ite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
|
|
314 prikazuju�i sadr�aj ovog spremnika (buffera).
|
|
315
|
|
316 >> Upi�ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.
|
|
317
|
|
318
|
|
319 * UMETANJE I BRISANJE
|
|
320 ---------------------
|
|
321
|
|
322 �elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao
|
|
323 �to su A, 7, *, itd. Emacs shva�a kao tekst i ume�e trenutno.
|
|
324 Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.
|
|
325
|
|
326 Zadnji znak koji ste umetnuli mo�ete izbrisati pritisnuv�i <Delete>.
|
|
327 <Delete> je tipka na tipkovnici koja mo�e biti ozna�ena kao "Del". U
|
|
328 nekim slu�ajevima, tipka "Backspace" slu�i kao <Delete>, ali ne
|
|
329 uvijek!
|
|
330
|
|
331 Op�enitije, <Delete> bri�e znak neposredno ispred trenutnog polo�aja
|
|
332 kursora.
|
|
333
|
|
334 >> U�inite sljede�e: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri�ite
|
|
335 stisnuv�i <Delete> nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove
|
|
336 datoteke; ne�ete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va�a
|
|
337 osobna kopija.
|
|
338
|
|
339 Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
|
|
340 "nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
|
|
341 rubu ukazuje na red koji je nastavljen.
|
|
342
|
|
343 >> Upisujte tekst dok ne do�ete do desnog ruba, i nastavite pisati.
|
|
344 Vidjet �ete kako se pojavljuje nastavljeni red.
|
|
345
|
|
346 >> Tipkom <Delete> bri�ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
|
|
347 ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje.
|
|
348
|
|
349 Mo�ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje
|
|
350 znaka Newline izme�u dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali
|
|
351 zajedni�ki red prevelik da stane na ekranski red, bit �e prikazan
|
|
352 kontinuacijskim redom.
|
|
353
|
|
354 >> Pomaknite kursor na po�etak reda i pritisnite <Delete>. Red �e se
|
|
355 spojiti s redom iznad.
|
|
356
|
|
357 >> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
|
|
358 izbrisali.
|
|
359
|
|
360 Upamtite da se ve�ini Emacsovih naredbi mo�e zadati broja�
|
|
361 ponavljanja; ovo uklju�uje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta
|
|
362 unosi ga nekoliko puta.
|
|
363
|
|
364 >> Isku�ajte sad -- upi�ite C-u 8 * da upi�ete ********.
|
|
365
|
|
366 Sada ste nau�ili najosnovnije na�ine upisivanja u Emacs i ispravljanja
|
|
367 gre�aka. Sada mo�ete i brisati po rije�ima ili redovima. Evo sa�etka
|
|
368 operacija brisanja:
|
|
369
|
|
370 <Delete> bri�i znak neposredno pred kursorom
|
|
371 C-d bri�i znak nakon kursora
|
|
372
|
|
373 M-<Delete> ubij rije� prije kursora
|
|
374 M-d ubij rije� poslije kursora
|
|
375
|
|
376 C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda
|
|
377 M-k ubij do kraja trenutne re�enice
|
|
378
|
|
379 Uo�ite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro�iruju paralelu
|
|
380 za�etu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba� i nije kontrolni znak, ali
|
|
381 nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki na�in sli�ni C-e i M-e,
|
|
382 po operaciji na redovima, odnosno re�enicama.
|
|
383
|
|
384 Kad bri�ete vi�e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
|
|
385 tekst, tako da ga mo�ete dobiti natrag. Vra�anje ubijenog teksta zove
|
|
386 se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo�ete dobaviti ubijeni tekst bilo
|
|
387 na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
|
|
388 tekstu. Mo�ete dobaviti tekst nekoliko puta, �ime �ete dobiti
|
|
389 vi�estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y.
|
|
390
|
|
391 Uo�ite da je razlika izme�u "ubijanja" i "brisanja" ne�ega u tome �to
|
|
392 se ubijeni tekst mo�e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo�e. Op�enito,
|
|
393 naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
|
|
394 naredbe koje bri�u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
|
|
395 spremaju.
|
|
396
|
|
397 >> Pomaknite kursor na po�etak reda koji nije prazan.
|
|
398 Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
|
|
399 >> Stisnite C-k drugi put. Vidjet �ete da ubija Newline koji prati
|
|
400 taj red.
|
|
401
|
|
402 Uo�ite da jedan C-k ubija sadr�aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
|
|
403 mi�e sve druge redove prema gore. C-k tretira numeri�ki argument na
|
|
404 specijalan na�in: ubija toliko redova, i njihov sadr�aj. Ovo nije
|
|
405 obi�no ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
|
|
406 pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.
|
|
407
|
|
408 Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
|
|
409 trenutno, pritisnite C-y.
|
|
410
|
|
411 >> Poku�ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.
|
|
412
|
|
413 Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne�to �to vam je netko uzeo.
|
|
414 Uo�ite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit �e spremljen
|
|
415 zajedno, tako da �e ga C-y dobaviti odjednom.
|
|
416
|
|
417 >> U�inite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.
|
|
418
|
|
419 Sad, da bi vratili ubijeni tekst:
|
|
420
|
|
421 >> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni�e i opet
|
|
422 stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst.
|
|
423
|
|
424 �to napraviti ako imate tekst koji �elite dobaviti, ali onda ubijete
|
|
425 ne�to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije
|
|
426 izgubljen. Mo�ete ga povratiti koriste�i naredbu M-y. Nakon �to
|
|
427 pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
|
|
428 zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y
|
|
429 dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad do�ete do teksta koji ste
|
|
430 tra�ili, ne morate u�initi ni�ta posebno da ga zadr�ite. Samo
|
|
431 nastavite s editiranjem, ostaviv�i dobavljeni tekst gdje jest.
|
|
432
|
|
433 Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit �ete se na polaznu to�ku
|
|
434 (zadnji ubijeni tekst).
|
|
435
|
|
436 >> Ubijte jedan red, pomi�ite se po tekstu, ubijte drugi red.
|
|
437 Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
|
|
438 Zatim napravite M-y pa �e taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
|
|
439 redom. Napravite jo� par puta M-y i pogledajte �to dobivate.
|
|
440 Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y
|
|
441 pritisnite jo� par puta. Ako �elite, mo�ete poku�ati proslijediti
|
|
442 naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.
|
|
443
|
|
444
|
|
445 * PONI�TENJE
|
|
446 ------------
|
|
447
|
|
448 Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo�ete
|
|
449 poni�titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.
|
|
450
|
|
451 Obi�no, C-x u poni�tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
|
|
452 ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
|
|
453 poni�tava u�inak jo� jedne naredbe.
|
|
454
|
|
455 Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
|
|
456 ra�unaju (ovo uklju�uje naredbe koje mi�u kursor i pomi�u tekst), a
|
|
457 samo-ume�u�i znakovi se obi�no grupiraju u skupine od po 20 (da se
|
|
458 umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni�tili unos
|
|
459 teksta).
|
|
460
|
|
461 >> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
|
|
462 ponovno pojaviti.
|
|
463
|
|
464 C-_ je alternativna naredba za poni�tenje; ona radi isto kao C-x u,
|
|
465 ali ju je lak�e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na
|
|
466 nekim tipkovnicama nije o�igledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i
|
|
467 C-x u. Na nekim terminalima mo�ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.
|
|
468
|
|
469 Numeri�ki argument naredbi C-_ ili C-x u slu�i kao broja� ponavljanja.
|
|
470
|
|
471
|
|
472 * DATOTEKE
|
|
473 ----------
|
|
474
|
|
475 Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
|
|
476 spremiti u datoteku. Ako to ne u�inite, tekst �e nestati kada iza�ete
|
|
477 iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako �to je prvo
|
|
478 "na�ete" (ovo se jo� naziva i "posjeta" datoteci).
|
|
479
|
|
480 Nala�enje datoteke zna�i da vidite sadr�aj datoteke unutar Emacsa. U
|
|
481 neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Me�utim, izmjene
|
|
482 koje napravite koriste�i Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
|
|
483 datoteku. Tako mo�ete izbje�i ostavljanje poluzavr�ene datoteke u
|
|
484 sustavu, ako to ne �elite. �ak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
|
|
485 datoteku pod promijenjenim imenom, za slu�aj da se kasnije
|
|
486 predomislite.
|
|
487
|
|
488 Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet �ete red koji po�inje i zavr�ava
|
|
489 s crticama, i sadr�i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana
|
|
490 uvijek pokazuje naziv datoteke koju posje�ujete. U ovom trenutku vi
|
|
491 posje�ujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va�a osobna
|
|
492 kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na�li, njen �e se naziv
|
|
493 pojaviti na tom istom mjestu.
|
|
494
|
|
495 Naredbe za pronala�enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
|
|
496 naredbi koje ste dosad upoznali, po tome �to se sastoje od dva znaka.
|
|
497 Obje po�inju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
|
|
498 spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su duga�ke dva, tri ili
|
|
499 �etiri znaka.
|
|
500
|
|
501 Jo� jedna stvar u vezi naredbe za nala�enje datoteke je da morate re�i
|
|
502 koju datoteku �elite. Ka�emo da naredba "�ita argument s terminala"
|
|
503 (u ovom slu�aju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu
|
|
504
|
|
505 C-x C-f Na�i datoteku
|
|
506
|
|
507 Emacs tra�i od vas da upi�ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji
|
|
508 upi�ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se
|
|
509 minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo�ete
|
|
510 koristiti uobi�ajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.
|
|
511
|
|
512 Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika),
|
|
513 mo�ete otkazati naredbu pomo�u C-g.
|
|
514
|
|
515 >> Upi�ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a tako�er
|
|
516 otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako
|
|
517 nijedna datoteka ne�e biti prona�ena.
|
|
518
|
|
519 Kad zavr�ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj. Tad
|
|
520 �e naredba C-x C-f otpo�eti svoj posao, i na�i datoteku koju ste
|
|
521 izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr�i.
|
|
522
|
|
523 Ubrzo �e se sadr�aj datoteke pojaviti na ekranu, i mo�i �ete editirati
|
|
524 sadr�aj. Kad po�elite trajno sa�uvati svoje izmjene, upi�ite naredbu
|
|
525
|
|
526 C-x C-s Spremi datoteku
|
|
527
|
|
528 Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo
|
|
529 u�inite, Emacs �e preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
|
|
530 ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
|
|
531 datoteke.
|
|
532
|
|
533 Kad snimanje zavr�i, Emacs ispi�e ime snimljene datoteke. Trebali
|
|
534 biste snimati relativno �esto, tako da ne izgubite puno ako sustav
|
|
535 padne.
|
|
536
|
|
537 >> Upisav�i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
|
|
538 Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".
|
|
539
|
|
540 Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s �e zamrznuti ekran, i
|
|
541 ne�ete vi�e vidjeti Emacsov output. To zna�i da "prednost"
|
|
542 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e
|
|
543 C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada
|
|
544 pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
|
|
545 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u".
|
|
546
|
|
547 Mo�ete na�i postoje�u datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo�ete
|
|
548 tako�er na�i i datoteku koja jo� ne postoji. Tako se stvaraju nove
|
|
549 datoteke Emacsom: na�ite datoteku, koja �e ispo�etka biti prazna, i
|
|
550 po�nite unositi tekst u datoteku. Kad zatra�ite "snimanje" datoteke,
|
|
551 Emacs �e zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad
|
|
552 pa nadalje, mo�ete smatrati da editirate ve� postoje�u datoteku.
|
|
553
|
|
554
|
|
555 * SPREMNICI
|
|
556 -----------
|
|
557
|
|
558 Ako na�ete jo� jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
|
|
559 Emacsa. Mo�ete se vratiti natrag na nju nalaze�i je opet s C-x C-f.
|
|
560 Ovako mo�ete otvoriti prili�an broj datoteka unutar Emacsa.
|
|
561
|
|
562 >> Stvorite datoteku imena "foo" tipkaju�i C-x C-f foo <Return>.
|
|
563 Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav�i
|
|
564 C-x C-s.
|
|
565 Kona�no, upi�ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
|
|
566 upute.
|
|
567
|
|
568 Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
|
|
569 (eng. buffer). Nala�enje datoteke otvara novi spremnik unutar
|
|
570 Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
|
|
571 mo�ete dobiti sa
|
|
572
|
|
573 C-x C-b Izlistaj spremnike
|
|
574
|
|
575 >> Sada isku�ajte C-x C-b.
|
|
576
|
|
577 Uo�ite kako svaki spremnik ima naziv, a mo�e imati i ime datoteke koje
|
|
578 se odnosi na datoteku �iji sadr�aj je u njemu. Neki spremnici ne
|
|
579 odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
|
|
580 ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr�i spisak spremnika koji
|
|
581 je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
|
|
582 Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.
|
|
583
|
|
584 >> Pritisnite C-x 1 da se rije�ite spiska spremnika.
|
|
585
|
|
586 Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim na�ete drugu datoteku, ova
|
|
587 prva ne�e biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
|
|
588 spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i zna�i da je potreban
|
|
589 pogodan na�in snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno
|
|
590 prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
|
|
591 C-x C-s. Zato imamo
|
|
592
|
|
593 C-x s Snimi neke spremnike.
|
|
594
|
|
595 C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr�i izmjene koje niste
|
|
596 snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga �elite snimiti.
|
|
597
|
|
598 >> Upi�ite red teksta, potom upi�ite C-x s.
|
|
599 Pitat �e vas �elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
|
|
600 Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkaju�i "y".
|
|
601
|
|
602
|
|
603 * UPORABA IZBORNIKA
|
|
604 -------------------
|
|
605
|
|
606 Ako ste na X terminalu, uo�it �ete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
|
|
607 Mo�ete koristiti izbornik za pristup svim uobi�ajenim Emacsovim
|
|
608 naredbama, kao �to su "find file". Ovo �e vam u po�etku biti lak�e,
|
|
609 jer ne�ete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u
|
|
610 Emacsu postane ugodan, lako �ete po�eti koristiti naredbe s
|
|
611 tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr�i i odgovaraju�u tipku za
|
|
612 pokretanje naredbe.
|
|
613
|
|
614 Uo�ite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
|
|
615 Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo�ive spremnike
|
|
616 redosljedom posljednje uporabe. Mo�ete se prebaciti na bilo koji
|
|
617 spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
|
|
618 "Buffers".
|
|
619
|
|
620
|
|
621 * UPORABA MI�A
|
|
622 --------------
|
|
623
|
|
624 Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi�em.
|
|
625 Mo�ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv�i lijevu tipku mi�a
|
|
626 na �eljenom mjestu, mo�ete izabrati tekst povla�e�i lijevu tipku mi�a
|
|
627 po �eljenom tekstu. (Ili, na drugi na�in, pritisnuti lijevu tipku
|
|
628 mi�a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
|
|
629 Shift i tipku mi�a za izbor teksta.)
|
|
630
|
|
631 Ako �elite ubiti izabrani tekst, mo�ete pritisnuti C-w, ili izabrati
|
|
632 Cut u izborniku Edit. Uo�ite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
|
|
633 sprema tekst unutar Emacsa (sli�no C-k, kako je opisano gore), dok Cut
|
|
634 radi ovo, i jo� sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
|
|
635 pristupiti ostale aplikacije.
|
|
636
|
|
637 Tekst s X clipboarda mo�ete dobiti koriste�i stavku Paste izbornika
|
|
638 Edit.
|
|
639
|
|
640 Srednja tipka mi�a se obi�no koristi za izbor stvari koje su vidljive
|
|
641 na ekranu. Na primjer, ako u�ete u Info (Emacsovu on-line
|
|
642 dokumentaciju) koriste�i C-h i ili izbornik Help, mo�ete pratiti
|
|
643 osvijetljeni link pritisnuv�i srednju tipku mi�a na njemu. Sli�no,
|
|
644 ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
|
|
645 TAB da vidite mogu�nosti, mo�ete stisnuti srednju tipku mi�a na neku
|
|
646 od mogu�nosti, da je izaberete.
|
|
647
|
|
648 Desna tipka mi�a poziva "sko�ni" izbornik. Sadr�aj ovog izbornika
|
|
649 ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obi�no sadr�i nekoliko
|
|
650 �esto kori�tenih naredbi, tako da se do njih lak�e do�e.
|
|
651
|
|
652 >> Sada pritisnite desnu tipku mi�a.
|
|
653
|
|
654 Morat �ete dr�ati tipku da zadr�ite izbornik.
|
|
655
|
|
656
|
|
657 * PRO�IRENJE SKUPA NAREDBI
|
|
658 --------------------------
|
|
659
|
|
660 Emacsovih naredbi ima puno puno vi�e nego �to bi ikad moglo stati na
|
|
661 sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro�irenim
|
|
662 (eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika:
|
|
663
|
|
664 C-x Pro�iri znak. Pra�ena jednim znakom.
|
|
665 M-x Pro�irena naredba s imenom. Pra�ena dugim imenom.
|
|
666
|
|
667 Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o
|
|
668 kojima smo dosad govorili. Ve� ste vidjeli dvije: naredbe s
|
|
669 datotekama C-x C-f za nala�enje i C-x C-s za snimanje. Jo� jedan
|
|
670 primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
|
|
671 C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
|
|
672 nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no �to iza�e iz
|
|
673 Emacsa).
|
|
674
|
|
675 Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo�ete
|
|
676 nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.
|
|
677
|
|
678 Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
|
|
679 vra�a se u ljusku, ali ne uni�tava Emacs. U ve�ini ljuski, mo�ete
|
|
680 nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.
|
|
681
|
|
682 Na sustavima koji ne podr�avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
|
|
683 koja radi pod Emacsom, tako da mo�ete pokrenuti druge programe i
|
|
684 naknadno se vratiti u Emacs; ona ne�e zaista "iza�i" iz Emacsa. U
|
|
685 ovom slu�aju, ljuskina naredba `exit' je uobi�ajen na�in povratka iz
|
|
686 podljuske u Emacs.
|
|
687
|
|
688 Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Tako�er, to je
|
|
689 ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz �ita�a po�te, ili nekog drugog
|
|
690 programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
|
|
691 U normalnim okolnostima, me�utim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
|
|
692 je suspendirati Emacs s C-z nego iza�i iz njega.
|
|
693
|
|
694 Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nau�ili:
|
|
695
|
|
696 C-x C-f Na�i datoteku.
|
|
697 C-x C-s Snimi datoteku.
|
|
698 C-x C-b Popis spremnika.
|
|
699 C-x C-c Iza�i iz Emacsa.
|
|
700 C-x u Poni�ti zadnju naredbu.
|
|
701
|
|
702 Imenovane pro�irene naredbe su naredbe koje se jo� rje�e koriste, ili
|
|
703 se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba
|
|
704 replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad
|
|
705 napi�ete M-x, Emacs �e vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
|
|
706 samo napisati naziv naredbe. U ovom slu�aju, "replace-string". Samo
|
|
707 napi�ite "repl s<TAB>", i Emacs �e dovr�iti ime. Zavr�ite naziv
|
|
708 naredbe s <Return>.
|
|
709
|
|
710 Naredba replace-string tra�i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
|
|
711 i niz kojim �e se zamijeniti. Zavr�ite svaki argument s <Return>.
|
|
712
|
|
713 >> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim
|
|
714 napi�ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.
|
|
715
|
|
716 Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rije�
|
|
717 p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
|
|
718 po�etnog polo�aja kursora.
|
|
719
|
|
720
|
|
721 * AUTOMATSKO SNIMANJE
|
|
722 ---------------------
|
|
723
|
|
724 Kada ste promijenili datoteku, ali je jo� niste snimili, va�e bi
|
|
725 izmjene mogle biti izgubljene ako ra�unalo padne. Da vas za�titi od
|
|
726 ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
|
|
727 datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima #
|
|
728 na po�etku i na kraju imena; na primjer, ako se va�a datoteka zove
|
|
729 "hello.c", njezina �e se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad
|
|
730 snimite datoteku na normalan na�in, Emacs �e izbrisati njezinu
|
|
731 auto-save datoteku.
|
|
732
|
|
733 Ako ra�unalo padne, mo�ete obnoviti svoje automatski spremljene
|
|
734 promjene tako �to normalno na�ete datoteku, i napi�ete
|
|
735 M-x recover file <Return>. Kad vas pita za potvrdu, upi�ite
|
|
736 yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.
|
|
737
|
|
738
|
|
739 * PROSTOR ZA PORUKE
|
|
740 -------------------
|
|
741
|
|
742 Ako Emacs vidi da pi�ete naredbe polako, pokazat �e vam ih na dnu
|
|
743 ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
|
|
744 Prostor za poruke je na najni�em redu ekrana.
|
|
745
|
|
746
|
|
747 * STATUSNI RED
|
|
748 --------------
|
|
749
|
|
750 Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
|
|
751 (eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako:
|
|
752
|
|
753 --**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%----------------
|
|
754
|
|
755 Ovaj red pru�a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
|
|
756 editirate.
|
|
757
|
|
758 Ve� znate �to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na�li.
|
|
759 -NN%-- predstavlja va� trenutni polo�aj u tekstu; to zna�i da je NN
|
|
760 postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu,
|
|
761 pisat �e --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat
|
|
762 �e --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
|
|
763 statusnoj liniji �e pisati --All--.
|
|
764
|
|
765 Zvjezdice na po�etku zna�e da ste napravili izmjene na tekstu.
|
|
766 Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
|
|
767 nema zvjezdica, ve� samo crtice.
|
|
768
|
|
769 Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
|
|
770 nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
|
|
771 On je primjer "glavnog moda".
|
|
772
|
|
773 Emacs ima puno razli�itih glavnih modova. Neki od njih su predvi�eni
|
|
774 za editiranje razli�itih jezika i/ili vrsta teksta, kao �to je Lisp
|
|
775 mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
|
|
776 mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
|
|
777 stoji "Fundamental".
|
|
778
|
|
779 Svaki glavni mod �ini da se nekoliko naredbi pona�a razli�ito. Na
|
|
780 primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a budu�i
|
|
781 da svaki programski jezik ima druga�iju predod�bu o tome kako komentar
|
|
782 izgleda, svaki glavni mod razli�ito unosi komentare. Svaki glavni mod
|
|
783 je ime jedne pro�irene naredbe, �to je i na�in kako se mo�ete
|
|
784 prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja
|
|
785 vas prebacuje u Fundamental mod.
|
|
786
|
|
787 Ako editirate tekst na hrvatskom, kao �to je ova datoteka, vjerojatno
|
|
788 biste trebali koristiti tekstualni mod.
|
|
789 >> Napi�ite M-x text-mode<Return>.
|
|
790
|
|
791 Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nau�ili ne�e promijeniti Emacs
|
|
792 na zna�ajan na�in. Ali mo�ete uo�iti da M-f i M-b sad tretiraju
|
|
793 apostrofe kao dio rije�i. U fundamentalnom modu M-f i M-b su
|
|
794 tretirali apostrofe kao separatore rije�i.
|
|
795
|
|
796 Glavni modovi obi�no rade suptilne izmjene poput navedene: ve�ina
|
|
797 naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
|
|
798 malom razlikom.
|
|
799
|
|
800 Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
|
|
801 C-h m.
|
|
802
|
|
803 >> Pritisnite jo� jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
|
|
804 >> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
|
|
805 fundamentalnog moda.
|
|
806 >> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.
|
|
807
|
|
808 Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo� i sporedni
|
|
809 modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, ve� njihova
|
|
810 usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo�e biti uklju�en ili
|
|
811 isklju�en za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o
|
|
812 glavnom modu. Tako mo�ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u
|
|
813 jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.
|
|
814
|
|
815 Jedan vrlo koristan sporedni mod, naro�ito za editiranje hrvatskog
|
|
816 teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je
|
|
817 ovaj mod uklju�en, Emacs automatski lomi linije izme�u rije�i kad god
|
|
818 umetanjem teksta stvorite red koji je pre�irok.
|
|
819
|
|
820 Mo�ete uklju�iti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
|
|
821 Kad je mod uklju�en, isklju�ujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
|
|
822 Kad je mod isklju�en, ova ga naredba uklju�uje, kad je uklju�en, ona
|
|
823 ga isklju�uje.
|
|
824
|
|
825 >> Napi�ite M-x auto-fill-mode<Return> sad. Potom ume�ite tekst "asdf "
|
|
826 dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake
|
|
827 izme�u, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.
|
|
828
|
|
829 Rub je obi�no postavljen na 70 znakova, ali ga mo�ete promijeniti
|
|
830 naredbom C-x f. Rub koji �elite postaviti pode�avate numeri�kim
|
|
831 argumentom.
|
|
832
|
|
833 >> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f).
|
|
834 Potom upi�ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
|
|
835 od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
|
|
836 upotrijebiv�i C-x f.
|
|
837
|
|
838 Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga ne�e
|
|
839 cijelog reformatirati.
|
|
840 Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
|
|
841 paragrafa.
|
|
842
|
|
843 >> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.
|
|
844
|
|
845
|
|
846 * TRA�ENJE
|
|
847 ----------
|
|
848
|
|
849 Emacs mo�e tra�iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rije�i) bilo
|
|
850 prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra�enje niza je naredba
|
|
851 kojom se pomi�e kursor; ona �e pomaknuti kursor do sljede�eg mjesta na
|
|
852 kom se niz pojavljuje.
|
|
853
|
|
854 Emacsova naredba za tra�enje se razlikuje od sli�nih naredbi ve�ine
|
|
855 editora po tome �to je "postupna" (eng. incremental). To zna�i da se
|
|
856 pretra�ivanje odvija dok upisujete niz koji tra�ite.
|
|
857
|
|
858 Naredba kojom po�injete naredbu je C-s za tra�enje prema naprijed, i
|
|
859 C-r za tra�enje unatrag. ALI �EKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati.
|
|
860
|
|
861 Kad utipkate C-s, primijetit �ete da se tekst "I-search" pojavljuje
|
|
862 kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka�e da je Emacs u stanju
|
|
863 postupnog tra�enja, i da �eka da upi�ete �to �elite tra�iti.
|
|
864 <Return> zaustavlja tra�enje.
|
|
865
|
|
866 >> Sad stisnite C-s da zapo�nete pretra�ivanje. POLAKO, znak po znak,
|
|
867 utipkajte rije� `kursor', rade�i stanku izme�u znakova da uo�ite
|
|
868 �to se doga�a s kursorom.
|
|
869 Sad ste na�li "kursor", jednom.
|
|
870 >> Stisnite C-s opet, da na�ete sljede�e pojavljivanje "kursora".
|
|
871 >> Sad stisnite <Delete> �etiri puta, i gledajte kako se kursor
|
|
872 pomi�e.
|
|
873 >> Stisnite <RET> da prekinete tra�enje.
|
|
874
|
|
875 Jeste li vidjeli �to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra�enja,
|
|
876 Emacs poku�ava oti�i na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad
|
|
877 utipkali, osvjetljavaju�i ga zbog preglednosti. Za odlazak na
|
|
878 sljede�e mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
|
|
879 Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs �e se oglasiti zvu�nim
|
|
880 signalom i re�i vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu
|
|
881 mo�ete prekinuti i pomo�u C-g.
|
|
882
|
|
883
|
|
884 PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s �e smrznuti sustav i vi�e
|
|
885 ne�ete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost"
|
|
886 operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e
|
|
887 C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Pritisak na C-q �e odmrznuti ekran.
|
|
888 Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
|
|
889 Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u".
|
|
890
|
|
891 Ako za vrijeme postupnog tra�enja pritisnete <Delete>, uo�it �ete
|
|
892 da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
|
|
893 mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na�li
|
|
894 prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor �e se pomaknuti
|
|
895 na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite <Delete>. Ovo �e
|
|
896 ukloniti "u" iz tra�enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
|
|
897 pojavu "k".
|
|
898
|
|
899 Ako ste usred tra�enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
|
|
900 iznimki -- znakova koji imaju posebno zna�enje pri tra�enju, kao �to
|
|
901 su C-s i C-r), tra�enje se zaustavlja.
|
|
902
|
|
903 C-s zapo�inje pretragu koja tra�i bilo koju pojavu tra�enog niza NAKON
|
|
904 trenutnog polo�aja kursora. Ako �elite tra�iti ne�to �to se
|
|
905 pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve �to smo rekli za C-s
|
|
906 vrijedi i za C-r, jedino �to je smjer pretrage suprotan.
|
|
907
|
|
908
|
|
909 * VI�ESTRUKI PROZORI
|
|
910 --------------------
|
|
911
|
|
912 Jedna od lijepih stvari u Emacsu je �to mo�ete prikazati vi�e prozora
|
|
913 na ekranu istovremeno.
|
|
914
|
|
915 >> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.
|
|
916
|
|
917 >> Sad stisnite C-x 2, �to razdvaja ekran na dva prozora.
|
|
918 Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru.
|
|
919
|
|
920 >> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
|
|
921 (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)
|
|
922
|
|
923 >> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
|
|
924 donji prozor.
|
|
925 >> U donjem se prozoru pomi�ite s C-v i M-v.
|
|
926 Nastavite �itati ove upute u gornjem prozoru.
|
|
927
|
|
928 >> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
|
|
929 Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.
|
|
930
|
|
931 Mo�ete stalno koristiti C-x o za pomicanje me�u prozorima. Svaki
|
|
932 prozor ima vlastiti polo�aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
|
|
933 prikazuje kursor. Sve uobi�ajene naredbe za editiranja djeluju na
|
|
934 prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
|
|
935 (eng. selected window).
|
|
936
|
|
937 Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi
|
|
938 koristite za referencu. Tada mo�ete dr�ati kursor uvijek u prozoru
|
|
939 gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.
|
|
940
|
|
941 C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META,
|
|
942 mo�ete dobiti C-M-v dr�e�i zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema
|
|
943 veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
|
|
944 mijenjaju�i znakove koji pi�ete.
|
|
945
|
|
946 Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
|
|
947 poredak va�an: morate stisnuti ESC pra�en s CTRL-v; CTRL-ESC v ne�e
|
|
948 raditi. Razlog za ovo je �to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.
|
|
949
|
|
950 >> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije�ite donjeg
|
|
951 prozora.
|
|
952
|
|
953 (Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije�ili biste se gornjeg.
|
|
954 Ovu naredbu mo�ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
|
|
955 kojem ve� jesam.")
|
|
956
|
|
957 Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x
|
|
958 C-f da na�ete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
|
|
959 Mo�ete na�i datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.
|
|
960
|
|
961 Evo jo� jednog na�ina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
|
|
962 razli�ite stvari:
|
|
963
|
|
964 >> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va�ih datoteka.
|
|
965 Zavr�ite s <Return>. Uo�ite da se navedena datoteka pojavila u
|
|
966 donjem prozoru, a tako�er i kursor.
|
|
967
|
|
968 >> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
|
|
969 donji.
|
|
970
|
|
971
|
|
972 * REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
|
|
973 ------------------------------
|
|
974
|
|
975 Ponekad �ete po�eljeti u�i u ono �to se zove "rekurzivna razina
|
|
976 editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je nazna�eno uglatim
|
|
977 zagradama u statusnom redu, koje okru�uju okrugle zagrade oko naziva
|
|
978 moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
|
|
979 (Fundamental).
|
|
980
|
|
981 Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je
|
|
982 vi�enamjenska naredba za "izlazak". Mo�ete je koristiti i za
|
|
983 uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.
|
|
984
|
|
985 >> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
|
|
986 za izlaz.
|
|
987
|
|
988 Iz rekurzivne razine editiranja ne mo�ete iza�i s C-g. To je zato �to
|
|
989 se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
|
|
990 editiranja.
|
|
991
|
|
992
|
|
993 * DODATNA POMO�
|
|
994 ---------------
|
|
995
|
|
996 U ovim smo uputama poku�ali dati upravo toliko informacija da mo�ete
|
|
997 po�eti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
|
|
998 nemogu�e sve to ovdje objasniti. Me�utim, mo�da po�elite nau�iti vi�e
|
|
999 o Emacsu, jer on ima jo� puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe
|
|
1000 za �itanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomo�i"
|
|
1001 sve po�inju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomo�"
|
|
1002 (eng. the Help character).
|
|
1003
|
|
1004 Za kori�tenje naredbi pomo�i, stisnite znak C-h, pra�en znakom koji
|
|
1005 ka�e koju vrstu pomo�i �elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
|
|
1006 C-h ? i Emacs �e vam re�i koje vrste pomo�i mo�e dati. Ako stisnete
|
|
1007 C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomo�i.
|
|
1008
|
|
1009 (Na nekim je sistemima promijenjeno zna�enje C-h. Ovo se zaista ne bi
|
|
1010 smjelo raditi, pa se po�alite sistemskom administratoru. U me�uvremenu,
|
|
1011 ako C-h ne prikazuje poruku o pomo�i na dnu ekrana, poku�ajte upisati
|
|
1012 M-x help RET umjesto toga.)
|
|
1013
|
|
1014 Osnovna naredba pomo�i je C-h c. Napi�ite C-h, potom c, i znak ili
|
|
1015 niz znakova, i Emacs �e pokazati vrlo kratak opis naredbe.
|
|
1016
|
|
1017 >> Stisnite C-h c Control-p.
|
|
1018 Poruka bi trebala biti poput:
|
|
1019
|
|
1020 C-p runs the command previous-line
|
|
1021
|
|
1022 (C-p pokre�e naredbu previous-line)
|
|
1023
|
|
1024 Ovo vam ka�e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za
|
|
1025 mijenjanje i pro�irivanje Emacsa. Ali budu�i da se imena funkcija
|
|
1026 biraju tako da pokazuju �to naredba radi, ona mogu poslu�iti i kao
|
|
1027 vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
|
|
1028 ve� znate.
|
|
1029
|
|
1030 Vi�e-znakovne naredbe kao �to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
|
|
1031 EDIT ili ALT) <ESC>v su tako�er dozvoljene nakon C-h c.
|
|
1032
|
|
1033 Za vi�e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.
|
|
1034
|
|
1035 >> Stisnite C-h k Control-p.
|
|
1036
|
|
1037 Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
|
|
1038 Kad zavr�ite s �itanjem ispisa, stisnite q da se rije�ite teksta.
|
|
1039
|
|
1040 Evo nekoliko korisnih mogu�nosti C-h:
|
|
1041
|
|
1042 C-h f Opi�i funkciju. Upi�ete ime funkcije.
|
|
1043
|
|
1044 >> Poku�ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
|
|
1045 Ovo �e ispisati sve �to Emacs zna o funkciji koja implementira
|
|
1046 naredbu C-p.
|
|
1047
|
|
1048 C-h a Hiper Apropos. Upi�ite rije�, i Emacs �e popisati sve
|
|
1049 funkcije i varijable �ija imena sadr�e rije�. Naredbe
|
|
1050 koje se mogu izvr�iti s Meta-x bit �e ozna�ene
|
|
1051 zvjezdicom slijeva.
|
|
1052
|
|
1053 >> Utipkajte C-h a newline<Return>.
|
|
1054
|
|
1055 Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
|
|
1056 "newline" u imenima. Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
|
|
1057 mi�a da saznate vi�e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz
|
|
1058 iz hiper-aproposa.
|
|
1059
|
|
1060
|
|
1061 * ZAKLJU�AK
|
|
1062 -----------
|
|
1063
|
|
1064 Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni
|
|
1065 izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
|
|
1066 Emacsov okvir.)
|
|
1067
|
|
1068 Ove upute su predvi�ene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
|
|
1069 ako vam je ne�to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
|
|
1070 �alite se!
|
|
1071
|
|
1072
|
|
1073 KOPIRANJE
|
|
1074 ---------
|
|
1075
|
|
1076 Ove upute potje�u iz duge loze Emacsovih uputa, po�ev�i od onih koje
|
|
1077 je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao
|
|
1078 poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik�i� su dodali
|
|
1079 jo� ispravki vezanih uz XEmacs.
|
|
1080
|
|
1081 Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik�i�, uz dodatnu lekturu Denisa Plei�a.
|
|
1082
|
|
1083 Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi
|
|
1084 s dozvolom redistribuiranja uz sljede�e uvjete:
|
|
1085
|
|
1086 (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr�ana.
|
|
1087
|
|
1088 Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
|
|
1089 kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
|
|
1090 sa�uvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
|
|
1091 daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi�e.
|
|
1092
|
|
1093 Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
|
|
1094 njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
|
|
1095 sadr�i obavijest o zadnjoj promjeni.
|
|
1096
|
|
1097 Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo�eniji, ali u istom duhu. Molimo
|
|
1098 vas da pro�itate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
|
|
1099 svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
|
|
1100 ("vlasni�tvo") nad softverom koriste�i, pi�u�i i dijele�i slobodan
|
|
1101 softver!
|
|
1102
|
|
1103
|
|
1104 This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
|
|
1105 starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
|
|
1106 Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and
|
|
1107 Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.
|
|
1108
|
|
1109 This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
|
|
1110 comes with permission to distribute copies on certain conditions:
|
|
1111
|
|
1112 Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation
|
|
1113
|
|
1114 Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
|
|
1115 of this document as received, in any medium, provided that the
|
|
1116 copyright notice and permission notice are preserved,
|
|
1117 and that the distributor grants the recipient permission
|
|
1118 for further redistribution as permitted by this notice.
|
|
1119
|
|
1120 Permission is granted to distribute modified versions
|
|
1121 of this document, or of portions of it,
|
|
1122 under the above conditions, provided also that they
|
|
1123 carry prominent notices stating who last altered them.
|
|
1124
|
|
1125 The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
|
|
1126 same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of
|
|
1127 GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism
|
|
1128 ("ownership") by using, writing, and sharing free software!
|