Mercurial > hg > xemacs-beta
view etc/TUTORIAL.hr @ 5519:bcd74c477a38
Switch to #'dolist instead of #'mapcar in a couple of places if result not used
2011-06-04 Aidan Kehoe <kehoea@parhasard.net>
* gutter-items.el (add-tab-to-gutter):
* toolbar-items.el (toolbar-add-item-data):
Switch to #'dolist instead of #'mapcar in a couple of places where
the result isn't used. (Committed now mostly to trigger a commit
mail so Mats' buildbot gets woken up.)
author | Aidan Kehoe <kehoea@parhasard.net> |
---|---|
date | Sat, 04 Jun 2011 14:17:59 +0100 (2011-06-04) |
parents | 3ecd8885ac67 |
children |
line wrap: on
line source
Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc. Uvjeti kopiranja na kraju. Ovo su osnovne upute za Emacs. Op�enito, Emacsove naredbe sadr�e tipku CONTROL (ponekad ozna�enu CTRL ili CTL) ili tipku META. Na nekim tipkovnicama tipka META je ozna�ena kao ALT ili EDIT, ili ne�to tre�e (na primjer, na Sunovim tipkovnicama karo znak lijevo od razmaknice je META). Ako nemate tipku META, umjesto nje mo�ete koristiti ESC. Da ne pi�emo META ili CONTROL svaki put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit �emo sljede�e skra�enice: C-<znak> zna�i dr�e�i tipku CONTROL, stisnite znak <znak>. Tako bi C-f bilo: Dr�e�i tipku CONTROL, napi�ite f. M-<znak> zna�i dr�e�i tipku META, pritisnite <znak>. Ako nema tipke META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi�ite znak <znak>. Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c. (Dva znaka.) Znakovi ">>" na lijevom rubu nazna�uju uputstva da poku�ate koristiti neku naredbu. Na primjer: <<Sredina stranice namjerno ostavljena prazna. Tekst se nastavlja dolje.>> >> Sad utipkajte C-v za pomak na sljede�i ekran. (samo naprijed, u�inite to tako da dr�ite tipku control i pritisnite 'v'). Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr�ite sa �itanjem stranice teksta. Uo�ite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran; preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak�ava �itanje teksta. Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u tekstu. Ve� znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomo�u C-v. Da biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr�ite tipku META i pritisnite v, ili upi�ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT). >> Poku�ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta. * SA�ETAK --------- Sljede�e naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta: C-v Pomi�e stranicu naprijed M-v Pomi�e stranicu natrag C-l Bri�e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljaju�i tekst pokraj kursora u sredinu. (to je control-L, a ne control-1.) >> Na�ite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega. Sada stisnite C-l. Opet na�ite kursor, i uo�ite da se pokraj kursora nalazi isti tekst. * OSNOVE KONTROLE KURSORA ------------------------- Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino mjesto u tekstu na ekranu? To mo�ete u�initi na nekoliko na�ina. Najosnovniji na�in je upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n. Svaka od ovih naredbi pomi�e kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru. Evo tablice koja pokazuje ove �etiri naredbe i smjerove u kojem pomi�u. Prethodni red, C-p (eng. previous line) : : Natrag, C-b .... Trenutni polo�aj kursora .... Naprijed, C-f (eng. backward) : (eng. forward) : Sljede�i red, C-n (eng. next line) >> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koriste�i C-n i C-p. Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi�tu ekrana. Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za next, B za backward i F za forward. Ovo su osnovne naredbe za pomicanje kursora, i s vremenom �ete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo korisno da ih sada nau�ite. >> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka. >> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova. Uo�ite �to C-p radi kad je kursor na sredini reda. Svaki red teksta zavr�ava znakom Newline (novi red), �ime ga se odvaja od sljede�eg reda. Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na kraju (ali Emacs to ne zahtijeva). >> Poku�ajte stisnuti C-b na po�etku reda. Trebalo bi vas pomaknuti na kraj prethodnog reda. To se doga�a zato �to ste se pomakli unatrag, preko znaka Newline. C-f se mi�e preko Newline-a, ba� kao i C-b. >> Pritisnite jo� nekoliko puta C-b, da steknete osje�aj za kursor. Tad sti��ite C-f dok se ne vratite na kraj reda. Zatim se jo� jednim C-f-om pomaknite na po�etak sljede�eg reda. Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba se pomakne na ekran. Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling). Njime Emacs mo�e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja kursora s ekrana. >> Poku�ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte �to se doga�a. Ako je micanje po znakovima presporo, mo�ete se micati po rije�ima. M-f (Meta-f) mi�e rije� naprijed, a M-b mi�e rije� natrag. >> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b. Kad se nalazite u sredini rije�i, M-f pomi�e na kraj rije�i. Kad se nalazite u praznom prostoru izme�u rije�i, M-f pomi�e na kraj sljede�e rije�i. M-b se pona�a na isti na�in, ali u suprotnom smjeru. >> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije�ano s C-f i C-b, tako da mo�ete promotriti kako se M-f i M-b pona�aju na razli�itim mjestima unutar i izme�u rije�i. Uo�ite paralelu izme�u C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na drugoj. Meta znakovi se �esto koriste za operacije vezane uz jedinice definirane jezikom (rije�i, re�enice, paragrafi), dok Control znakovi rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome �to editirate (znakovi, redovi, itd.) Analogija vrijedi i izme�u redova i re�enica: C-a i C-e pomi�u na po�etak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomi�u na po�etak, odnosno kraj re�enice. >> Isku�ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta. >> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta. Uo�ite kako ponovljeni C-a ne rade ni�ta, dok ponovljeni M-a nastavljaju micati po re�enicama. Iako ovo nije sasvim analogno, svaka se naredba doima prirodnom. Polo�aj kursora u tekstu se tako�er naziva "to�ka" (eng. point). Druga�ije re�eno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u tekstu. Evo sa�etka jednostavnih operacija za micanje kursora, uklju�uju�i i naredbe za pomicanje preko rije�i i re�enica: C-f Znak naprijed C-b Znak natrag M-f Rije� naprijed M-b Rije� natrag C-n Sljede�i red C-p Prethodni red C-a Po�etak reda C-e Kraj reda M-a Po�etak re�enice M-e Kraj re�enice >> Isku�ajte sve ove naredbe jo� nekoliko puta, za vje�bu. To su naj�e��e rabljene naredbe. Dvije druge va�ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje), koja pomi�e na po�etak cijelog teksta, i M-> (Meta Ve�e), koja pomi�e na kraj cijelog teksta. Na ve�ini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti tipku shift da biste ga utipkali. Na tim terminalima morate koristiti tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez. >> Sada isku�ajte M-<, da biste se pomaknuli na po�etak uputa. Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo. >> Sada isku�ajte M->, pomaknuv�i se na kraj uputa. Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo. Ako va� terminal ima kursorske tipke, mo�ete kursor pomicati njima. Preporu�ujemo da nau�ite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga. Prvo, rade na svim vrstama terminala. Drugo, kad steknete rutinu kori�tenja Emacsa, primijetit �ete da je tipkanje ovih CTRL znakova br�e od uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo�aja za tipkanje). Tre�e, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne naredbe, lako �ete nau�iti koristiti druge napredne naredbe za micanje kursora. Ve�ina Emacsovih naredbi prihva�a numeri�ki argument; za ve�inu njih ovo slu�i kao broja� ponavljanja. Broja� ponavljanja zadajete tako da utipkate C-u i potom znamenke prije nego �to utipkate naredbu. Ako imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo� jedan alternativan na�in uno�enja numeri�kog argumenta: tipkajte znamenke dr�e�i svo vrijeme tipku META. Preporu�ujemo u�enje metode pomo�u C-u, jer radi na svim terminalima. Primjerice, C-u 8 C-f pomi�e osam znakova naprijed. >> Poku�ajte koristiti C-n ili C-p s numeri�kim argumentom, tako da pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom. Ve�ina naredbi koristi numeri�ki argument kao broja� ponavljanja. Neke ga naredbe, izunimno, koriste druga�ije. C-v i M-v su me�u iznimkama. Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili dolje, za toliko redova, a ne stranica. Na primjer, C-u 4 C-v pomi�e ekran za �etiri reda. >> Sada poku�ajte upisati C-u 8 C-v. Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova. Ako ga ho�ete pomaknuti natrag, mo�ete dati isti argument M-v. Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova prozora nalazi pravokutno podru�je nazvano "vrpca za pomicanje" (eng. scroll-bar). Mo�ete pomicati tekst mi�em povla�e�i kliza� unutar vrpce. >> Poku�ajte pritisnuti srednju tipku mi�a na vrh kliza�a unutar scroll-bara. Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo�aja odre�enog visinom to�ke pritiska. >> Pomaknite mi�a na to�ku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i pritisnite lijevu tipku mi�a nekoliko puta. * KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU --------------------------------- Ako imate X terminal, vjerojatno �e vam biti lak�e koristiti tipke kursorskog bloka. Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomi�u u o�ekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i C-n, ali ih je lak�e tipkati i zapamtiti. Tako�er mo�ete koristiti C-lijevo i C-desno za pomake po rije�ima, a C-gore i C-dolje za pomake po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst). Ako imate tipke ozna�ene s HOME (ili BEGIN) i END, one �e vas pomaknuti na po�etak odnosno kraj reda, a C-home i C-end �e vas pomaknuti na po�etak odnosno kraj datoteke. Ako va�a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn, mo�ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i C-v. Sve ove naredbe mogu primiti numeri�ke argumente, kao �to je gore opisano. Mo�ete taj argument unijeti kra�im putem: samo dr�ite tipku CONTROL ili META, i upi�ite broj. Na primjer, za pomak 12 rije�i desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno. Uo�ite da je ovo jako lako utipkati, jer ne morate otpu�tati tipku CONTROL izme�u pritisaka tipki. * KAD EMACS BLOKIRA ------------------- Ako Emacs prestane odgovarati na va�e naredbe, mo�ete ga zaustaviti utipkav�i C-g. Mo�ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo traje. Tako�er s C-g mo�ete odbaciti numeri�ki argument, ili po�etak naredbe koju ne �elite zavr�iti. >> Upi�ite C-u 100 da napravite numeri�ki argument 100, zatim stisnite C-g. Sad upi�ite C-f. Pomaknut �e se samo za jedan znak, jer ste argument odbacili s C-g. Ako gre�kom stisnete <ESC>, mo�ete ga se rije�iti s C-g. * ONEMOGU�ENE NAREDBE --------------------- Neke Emacsove naredbe su "onemogu�ene", tako da ih po�etnici ne mogu pokrenuti gre�kom. Ako utipkate jednu od onemogu�enih naredbi, Emacs �e vas porukom obavijestiti koju ste naredbu poku�ali pokrenuti, i pitati vas �elite li je ipak izvr�iti. Ako je zaista �elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na pitanje. Ina�e, ako ne �elite izvr�iti onemogu�enu naredbu, odgovorite na pitanje s "n". >> Pritisnite `C-x n p' (�to je onemogu�ena naredba), zatim na pitanje odgovorite s "n". * PROZORI --------- Emacs mo�e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom. Uo�ite da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene preklapaju�e prozore windowing sustava, ve� na razdvojene dijelove unutar jednog X prozora. (Emacs tako�er mo�e prikazati vi�e X prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji. To je opisano kasnije.) Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori�tenja vi�e prozora. Ono �to trebate znati jest kako se rije�iti dodatnih prozora koji se mogu javiti za prikaz pomo�i, ili kao izlaz nekih naredbi. Jednostavno: C-x 1 Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore) To je Control-x pra�en znamenkom 1. C-x 1 pro�iruje prozor u kojem je kursor, tako da on zauzme cijeli ekran. Pobri�e, tako�er, i ostale prozore. >> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi�ite C-u 0 C-l. (Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran. Ako ovoj naredbi date numeri�ki argument, on zna�i "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red toliko linija od vrha ekrana." Tako C-u 0 C-l zna�i "iscrtaj ekran, i stavi trenutni red na vrh.") >> Pritisnite Control-x 2 Uo�ite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje prikazuju�i sadr�aj ovog spremnika (buffera). >> Upi�ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje. * UMETANJE I BRISANJE --------------------- �elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte. Znakove koje vidite, kao �to su A, 7, *, itd. Emacs shva�a kao tekst i ume�e trenutno. Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline. Zadnji znak koji ste umetnuli mo�ete izbrisati pritisnuv�i <Delete>. <Delete> je tipka na tipkovnici koja mo�e biti ozna�ena kao "Del". U nekim slu�ajevima, tipka "Backspace" slu�i kao <Delete>, ali ne uvijek! Op�enitije, <Delete> bri�e znak neposredno ispred trenutnog polo�aja kursora. >> U�inite sljede�e: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri�ite stisnuv�i <Delete> nekoliko puta. Ne brinite o promjeni ove datoteke; ne�ete izmijeniti glavnu verziju uputa. Ovo je va�a osobna kopija. Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se "nastavlja" na drugi ekranski red. Obrnuta kosa crta ("\") na desnom rubu ukazuje na red koji je nastavljen. >> Upisujte tekst dok ne do�ete do desnog ruba, i nastavite pisati. Vidjet �ete kako se pojavljuje nastavljeni red. >> Tipkom <Delete> bri�ite tekst dok red teksta opet ne stane na red ekrana. Kontinuacijski red tada nestaje. Mo�ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak. Brisanje znaka Newline izme�u dva reda ih spaja u jedan red. Ako je novonastali zajedni�ki red prevelik da stane na ekranski red, bit �e prikazan kontinuacijskim redom. >> Pomaknite kursor na po�etak reda i pritisnite <Delete>. Red �e se spojiti s redom iznad. >> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste izbrisali. Upamtite da se ve�ini Emacsovih naredbi mo�e zadati broja� ponavljanja; ovo uklju�uje znakove teksta. Ponavljanje znaka teksta unosi ga nekoliko puta. >> Isku�ajte sad -- upi�ite C-u 8 * da upi�ete ********. Sada ste nau�ili najosnovnije na�ine upisivanja u Emacs i ispravljanja gre�aka. Sada mo�ete i brisati po rije�ima ili redovima. Evo sa�etka operacija brisanja: <Delete> bri�i znak neposredno pred kursorom C-d bri�i znak nakon kursora M-<Delete> ubij rije� prije kursora M-d ubij rije� poslije kursora C-k ubij od pozicije kursora do kraja reda M-k ubij do kraja trenutne re�enice Uo�ite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro�iruju paralelu za�etu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba� i nije kontrolni znak, ali nemojmo brinuti o tome). C-k i M-k su na neki na�in sli�ni C-e i M-e, po operaciji na redovima, odnosno re�enicama. Kad bri�ete vi�e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani tekst, tako da ga mo�ete dobiti natrag. Vra�anje ubijenog teksta zove se "dobavljanje" (eng. yanking). Mo�ete dobaviti ubijeni tekst bilo na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u tekstu. Mo�ete dobaviti tekst nekoliko puta, �ime �ete dobiti vi�estruke kopije. Komanda za dobavljanje je C-y. Uo�ite da je razlika izme�u "ubijanja" i "brisanja" ne�ega u tome �to se ubijeni tekst mo�e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo�e. Op�enito, naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga naredbe koje bri�u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne spremaju. >> Pomaknite kursor na po�etak reda koji nije prazan. Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu. >> Stisnite C-k drugi put. Vidjet �ete da ubija Newline koji prati taj red. Uo�ite da jedan C-k ubija sadr�aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i mi�e sve druge redove prema gore. C-k tretira numeri�ki argument na specijalan na�in: ubija toliko redova, i njihov sadr�aj. Ovo nije obi�no ponavljanje. C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline; pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat. Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor trenutno, pritisnite C-y. >> Poku�ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst. Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne�to �to vam je netko uzeo. Uo�ite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit �e spremljen zajedno, tako da �e ga C-y dobaviti odjednom. >> U�inite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta. Sad, da bi vratili ubijeni tekst: >> Stisnite C-y. Tad spustite kursor nekoliko linija ni�e i opet stisnite C-y. Sada vidite kako se kopira tekst. �to napraviti ako imate tekst koji �elite dobaviti, ali onda ubijete ne�to drugo? C-y bi dobavio zadnji tekst. Ali prethodni tekst nije izgubljen. Mo�ete ga povratiti koriste�i naredbu M-y. Nakon �to pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom. Uzastopno pozivanje M-y dobavlja sve ranije i ranije tekstove. Kad do�ete do teksta koji ste tra�ili, ne morate u�initi ni�ta posebno da ga zadr�ite. Samo nastavite s editiranjem, ostaviv�i dobavljeni tekst gdje jest. Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit �ete se na polaznu to�ku (zadnji ubijeni tekst). >> Ubijte jedan red, pomi�ite se po tekstu, ubijte drugi red. Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red. Zatim napravite M-y pa �e taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim redom. Napravite jo� par puta M-y i pogledajte �to dobivate. Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y pritisnite jo� par puta. Ako �elite, mo�ete poku�ati proslijediti naredbi M-y pozitivne i negativne argumente. * PONI�TENJE ------------ Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo�ete poni�titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u. Obi�no, C-x u poni�tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje poni�tava u�inak jo� jedne naredbe. Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne ra�unaju (ovo uklju�uje naredbe koje mi�u kursor i pomi�u tekst), a samo-ume�u�i znakovi se obi�no grupiraju u skupine od po 20 (da se umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni�tili unos teksta). >> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se ponovno pojaviti. C-_ je alternativna naredba za poni�tenje; ona radi isto kao C-x u, ali ju je lak�e utipkati nekoliko puta za redom. Mana C-_ je da na nekim tipkovnicama nije o�igledno kako je utipkati. Zato ostavljamo i C-x u. Na nekim terminalima mo�ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /. Numeri�ki argument naredbi C-_ ili C-x u slu�i kao broja� ponavljanja. * DATOTEKE ---------- Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga spremiti u datoteku. Ako to ne u�inite, tekst �e nestati kada iza�ete iz Emacsa. Svoje izmjene stavljate u datoteku tako �to je prvo "na�ete" (ovo se jo� naziva i "posjeta" datoteci). Nala�enje datoteke zna�i da vidite sadr�aj datoteke unutar Emacsa. U neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku. Me�utim, izmjene koje napravite koriste�i Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili" datoteku. Tako mo�ete izbje�i ostavljanje poluzavr�ene datoteke u sustavu, ako to ne �elite. �ak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu datoteku pod promijenjenim imenom, za slu�aj da se kasnije predomislite. Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet �ete red koji po�inje i zavr�ava s crticama, i sadr�i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr". Ovaj dio ekrana uvijek pokazuje naziv datoteke koju posje�ujete. U ovom trenutku vi posje�ujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va�a osobna kopija Emacsovih uputa. Koju god datoteku na�li, njen �e se naziv pojaviti na tom istom mjestu. Naredbe za pronala�enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih naredbi koje ste dosad upoznali, po tome �to se sastoje od dva znaka. Obje po�inju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama, spremnicima i povezanim stvarima. Ove naredbe su duga�ke dva, tri ili �etiri znaka. Jo� jedna stvar u vezi naredbe za nala�enje datoteke je da morate re�i koju datoteku �elite. Ka�emo da naredba "�ita argument s terminala" (u ovom slu�aju, argument je naziv datoteke). Kad utipkate naredbu C-x C-f Na�i datoteku Emacs tra�i od vas da upi�ete naziv datoteke. Naziv datoteke koji upi�ete pojavljuje se u donjem redu ekrana. Taj donji red naziva se minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa. Mo�ete koristiti uobi�ajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke. Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika), mo�ete otkazati naredbu pomo�u C-g. >> Upi�ite C-x C-f, potom C-g. Ovo otkazuje minispremnik, a tako�er otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik. Tako nijedna datoteka ne�e biti prona�ena. Kad zavr�ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj. Tad �e naredba C-x C-f otpo�eti svoj posao, i na�i datoteku koju ste izabrali. Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr�i. Ubrzo �e se sadr�aj datoteke pojaviti na ekranu, i mo�i �ete editirati sadr�aj. Kad po�elite trajno sa�uvati svoje izmjene, upi�ite naredbu C-x C-s Spremi datoteku Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku. Prvi put kad ovo u�inite, Emacs �e preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je ne izgubite. Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime datoteke. Kad snimanje zavr�i, Emacs ispi�e ime snimljene datoteke. Trebali biste snimati relativno �esto, tako da ne izgubite puno ako sustav padne. >> Upisav�i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa. Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr". Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s �e zamrznuti ekran, i ne�ete vi�e vidjeti Emacsov output. To zna�i da "prednost" operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Odmrznite sustav tipkom C-q. Tada pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search" Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u". Mo�ete na�i postoje�u datoteku, da je pogledate ili editirate. Mo�ete tako�er na�i i datoteku koja jo� ne postoji. Tako se stvaraju nove datoteke Emacsom: na�ite datoteku, koja �e ispo�etka biti prazna, i po�nite unositi tekst u datoteku. Kad zatra�ite "snimanje" datoteke, Emacs �e zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli. Od tad pa nadalje, mo�ete smatrati da editirate ve� postoje�u datoteku. * SPREMNICI ----------- Ako na�ete jo� jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar Emacsa. Mo�ete se vratiti natrag na nju nalaze�i je opet s C-x C-f. Ovako mo�ete otvoriti prili�an broj datoteka unutar Emacsa. >> Stvorite datoteku imena "foo" tipkaju�i C-x C-f foo <Return>. Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav�i C-x C-s. Kona�no, upi�ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na upute. Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik" (eng. buffer). Nala�enje datoteke otvara novi spremnik unutar Emacsa. Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa mo�ete dobiti sa C-x C-b Izlistaj spremnike >> Sada isku�ajte C-x C-b. Uo�ite kako svaki spremnik ima naziv, a mo�e imati i ime datoteke koje se odnosi na datoteku �iji sadr�aj je u njemu. Neki spremnici ne odgovaraju ni jednoj datoteci. Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema ni jednu datoteku. To je spremnik koji sadr�i spisak spremnika koji je stvorila naredba C-x C-b. BILO KOJI tekst koji vidite u nekom Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika. >> Pritisnite C-x 1 da se rije�ite spiska spremnika. Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim na�ete drugu datoteku, ova prva ne�e biti snimljena. Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u spremniku te datoteke. Ovo je korisno, ali to i zna�i da je potreban pogodan na�in snimanja datoteke prvog spremnika. Bilo bi nespretno prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s C-x C-s. Zato imamo C-x s Snimi neke spremnike. C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr�i izmjene koje niste snimili. Za svaki takav spremnik pita vas da li ga �elite snimiti. >> Upi�ite red teksta, potom upi�ite C-x s. Pitat �e vas �elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr. Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkaju�i "y". * UPORABA IZBORNIKA ------------------- Ako ste na X terminalu, uo�it �ete izbornik na vrhu Emacsovog prozora. Mo�ete koristiti izbornik za pristup svim uobi�ajenim Emacsovim naredbama, kao �to su "find file". Ovo �e vam u po�etku biti lak�e, jer ne�ete morati pamtiti tipke za neku naredbu. Jednom kad vam rad u Emacsu postane ugodan, lako �ete po�eti koristiti naredbe s tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr�i i odgovaraju�u tipku za pokretanje naredbe. Uo�ite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici. Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo�ive spremnike redosljedom posljednje uporabe. Mo�ete se prebaciti na bilo koji spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku "Buffers". * UPORABA MI�A -------------- Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi�em. Mo�ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv�i lijevu tipku mi�a na �eljenom mjestu, mo�ete izabrati tekst povla�e�i lijevu tipku mi�a po �eljenom tekstu. (Ili, na drugi na�in, pritisnuti lijevu tipku mi�a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti Shift i tipku mi�a za izbor teksta.) Ako �elite ubiti izabrani tekst, mo�ete pritisnuti C-w, ili izabrati Cut u izborniku Edit. Uo�ite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo sprema tekst unutar Emacsa (sli�no C-k, kako je opisano gore), dok Cut radi ovo, i jo� sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu pristupiti ostale aplikacije. Tekst s X clipboarda mo�ete dobiti koriste�i stavku Paste izbornika Edit. Srednja tipka mi�a se obi�no koristi za izbor stvari koje su vidljive na ekranu. Na primjer, ako u�ete u Info (Emacsovu on-line dokumentaciju) koriste�i C-h i ili izbornik Help, mo�ete pratiti osvijetljeni link pritisnuv�i srednju tipku mi�a na njemu. Sli�no, ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete TAB da vidite mogu�nosti, mo�ete stisnuti srednju tipku mi�a na neku od mogu�nosti, da je izaberete. Desna tipka mi�a poziva "sko�ni" izbornik. Sadr�aj ovog izbornika ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obi�no sadr�i nekoliko �esto kori�tenih naredbi, tako da se do njih lak�e do�e. >> Sada pritisnite desnu tipku mi�a. Morat �ete dr�ati tipku da zadr�ite izbornik. * PRO�IRENJE SKUPA NAREDBI -------------------------- Emacsovih naredbi ima puno puno vi�e nego �to bi ikad moglo stati na sve kontrolne i meta znakove. Emacs ovo zaobilazi pro�irenim (eXtended) naredbama. One dolaze u dva oblika: C-x Pro�iri znak. Pra�ena jednim znakom. M-x Pro�irena naredba s imenom. Pra�ena dugim imenom. Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o kojima smo dosad govorili. Ve� ste vidjeli dvije: naredbe s datotekama C-x C-f za nala�enje i C-x C-s za snimanje. Jo� jedan primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x C-c. (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no �to iza�e iz Emacsa). Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo�ete nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs. Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest, vra�a se u ljusku, ali ne uni�tava Emacs. U ve�ini ljuski, mo�ete nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'. Na sustavima koji ne podr�avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku koja radi pod Emacsom, tako da mo�ete pokrenuti druge programe i naknadno se vratiti u Emacs; ona ne�e zaista "iza�i" iz Emacsa. U ovom slu�aju, ljuskina naredba `exit' je uobi�ajen na�in povratka iz podljuske u Emacs. Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati. Tako�er, to je ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz �ita�a po�te, ili nekog drugog programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa. U normalnim okolnostima, me�utim, ako se ne kanite odlogirati, bolje je suspendirati Emacs s C-z nego iza�i iz njega. Postoji puno C-x naredbi. Evo spiska onih koje ste nau�ili: C-x C-f Na�i datoteku. C-x C-s Snimi datoteku. C-x C-b Popis spremnika. C-x C-c Iza�i iz Emacsa. C-x u Poni�ti zadnju naredbu. Imenovane pro�irene naredbe su naredbe koje se jo� rje�e koriste, ili se koriste samo unutar stanovitih modova. Primjer je naredba replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim. Kad napi�ete M-x, Emacs �e vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate samo napisati naziv naredbe. U ovom slu�aju, "replace-string". Samo napi�ite "repl s<TAB>", i Emacs �e dovr�iti ime. Zavr�ite naziv naredbe s <Return>. Naredba replace-string tra�i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje, i niz kojim �e se zamijeniti. Zavr�ite svaki argument s <Return>. >> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga. Zatim napi�ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>. Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rije� p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon po�etnog polo�aja kursora. * AUTOMATSKO SNIMANJE --------------------- Kada ste promijenili datoteku, ali je jo� niste snimili, va�e bi izmjene mogle biti izgubljene ako ra�unalo padne. Da vas za�titi od ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje) datoteku za svaku datoteku koju editirate. Auto-save datoteka ima # na po�etku i na kraju imena; na primjer, ako se va�a datoteka zove "hello.c", njezina �e se auto-save datoteka zvati "#hello.c#". Kad snimite datoteku na normalan na�in, Emacs �e izbrisati njezinu auto-save datoteku. Ako ra�unalo padne, mo�ete obnoviti svoje automatski spremljene promjene tako �to normalno na�ete datoteku, i napi�ete M-x recover file <Return>. Kad vas pita za potvrdu, upi�ite yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke. * PROSTOR ZA PORUKE ------------------- Ako Emacs vidi da pi�ete naredbe polako, pokazat �e vam ih na dnu ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area). Prostor za poruke je na najni�em redu ekrana. * STATUSNI RED -------------- Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red" (eng. modeline). Statusni red izgleda otprilike ovako: --**-XEmacs: TUTORIAL.hr (Fundamental)--L670--58%---------------- Ovaj red pru�a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji editirate. Ve� znate �to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na�li. -NN%-- predstavlja va� trenutni polo�aj u tekstu; to zna�i da je NN postotaka teksta iznad vrha ekrana. Ako je vrh teksta na ekranu, pisat �e --Top-- umjesto --00%--. Ako je kraj teksta na ekranu, pisat �e --Bot--. Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u statusnoj liniji �e pisati --All--. Zvjezdice na po�etku zna�e da ste napravili izmjene na tekstu. Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije nema zvjezdica, ve� samo crtice. Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja nalazite. Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite. On je primjer "glavnog moda". Emacs ima puno razli�itih glavnih modova. Neki od njih su predvi�eni za editiranje razli�itih jezika i/ili vrsta teksta, kao �to je Lisp mod, tekst mod, itd. U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada stoji "Fundamental". Svaki glavni mod �ini da se nekoliko naredbi pona�a razli�ito. Na primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a budu�i da svaki programski jezik ima druga�iju predod�bu o tome kako komentar izgleda, svaki glavni mod razli�ito unosi komentare. Svaki glavni mod je ime jedne pro�irene naredbe, �to je i na�in kako se mo�ete prebaciti u taj mod. Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja vas prebacuje u Fundamental mod. Ako editirate tekst na hrvatskom, kao �to je ova datoteka, vjerojatno biste trebali koristiti tekstualni mod. >> Napi�ite M-x text-mode<Return>. Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nau�ili ne�e promijeniti Emacs na zna�ajan na�in. Ali mo�ete uo�iti da M-f i M-b sad tretiraju apostrofe kao dio rije�i. U fundamentalnom modu M-f i M-b su tretirali apostrofe kao separatore rije�i. Glavni modovi obi�no rade suptilne izmjene poput navedene: ve�ina naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s malom razlikom. Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite C-h m. >> Pritisnite jo� jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana. >> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od fundamentalnog moda. >> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana. Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo� i sporedni modovi. Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, ve� njihova usputna modifikacija. Svaki sporedni mod mo�e biti uklju�en ili isklju�en za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o glavnom modu. Tako mo�ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova. Jedan vrlo koristan sporedni mod, naro�ito za editiranje hrvatskog teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode). Kad je ovaj mod uklju�en, Emacs automatski lomi linije izme�u rije�i kad god umetanjem teksta stvorite red koji je pre�irok. Mo�ete uklju�iti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>. Kad je mod uklju�en, isklju�ujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>. Kad je mod isklju�en, ova ga naredba uklju�uje, kad je uklju�en, ona ga isklju�uje. >> Napi�ite M-x auto-fill-mode<Return> sad. Potom ume�ite tekst "asdf " dok god se red ne razdvoji na dva dijela. Morate stavljati razmake izme�u, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima. Rub je obi�no postavljen na 70 znakova, ali ga mo�ete promijeniti naredbom C-x f. Rub koji �elite postaviti pode�avate numeri�kim argumentom. >> Utipkajte C-x f s argumentom 20. (C-u 2 0 C-x f). Potom upi�ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje od 20 znakova. Tad postavite rub natrag na 70 ponovno upotrijebiv�i C-x f. Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga ne�e cijelog reformatirati. Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar paragrafa. >> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q. * TRA�ENJE ---------- Emacs mo�e tra�iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rije�i) bilo prema naprijed ili prema natrag kroz tekst. Tra�enje niza je naredba kojom se pomi�e kursor; ona �e pomaknuti kursor do sljede�eg mjesta na kom se niz pojavljuje. Emacsova naredba za tra�enje se razlikuje od sli�nih naredbi ve�ine editora po tome �to je "postupna" (eng. incremental). To zna�i da se pretra�ivanje odvija dok upisujete niz koji tra�ite. Naredba kojom po�injete naredbu je C-s za tra�enje prema naprijed, i C-r za tra�enje unatrag. ALI �EKAJTE! Nemojte ih odmah isprobati. Kad utipkate C-s, primijetit �ete da se tekst "I-search" pojavljuje kao prompt u prostoru za poruke. Ovo vam ka�e da je Emacs u stanju postupnog tra�enja, i da �eka da upi�ete �to �elite tra�iti. <Return> zaustavlja tra�enje. >> Sad stisnite C-s da zapo�nete pretra�ivanje. POLAKO, znak po znak, utipkajte rije� `kursor', rade�i stanku izme�u znakova da uo�ite �to se doga�a s kursorom. Sad ste na�li "kursor", jednom. >> Stisnite C-s opet, da na�ete sljede�e pojavljivanje "kursora". >> Sad stisnite <Delete> �etiri puta, i gledajte kako se kursor pomi�e. >> Stisnite <RET> da prekinete tra�enje. Jeste li vidjeli �to se dogodilo? Za vrijeme inkrementalnog tra�enja, Emacs poku�ava oti�i na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad utipkali, osvjetljavaju�i ga zbog preglednosti. Za odlazak na sljede�e mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s. Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs �e se oglasiti zvu�nim signalom i re�i vam da pretraga niju uspjela ("failing"). Pretragu mo�ete prekinuti i pomo�u C-g. PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s �e smrznuti sustav i vi�e ne�ete vidjeti daljnji Emacsov output. To pokazuje da "prednost" operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presre�e C-s i ne da mu da do�e do Emacsa. Pritisak na C-q �e odmrznuti ekran. Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search" Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno��u". Ako za vrijeme postupnog tra�enja pritisnete <Delete>, uo�it �ete da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje mjesto. Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na�li prvo pojavljivanje "k". Ako sad stisnete "u", kursor �e se pomaknuti na mjesto prvog pojavljivanja "ku". Sad stisnite <Delete>. Ovo �e ukloniti "u" iz tra�enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu pojavu "k". Ako ste usred tra�enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko iznimki -- znakova koji imaju posebno zna�enje pri tra�enju, kao �to su C-s i C-r), tra�enje se zaustavlja. C-s zapo�inje pretragu koja tra�i bilo koju pojavu tra�enog niza NAKON trenutnog polo�aja kursora. Ako �elite tra�iti ne�to �to se pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r. Sve �to smo rekli za C-s vrijedi i za C-r, jedino �to je smjer pretrage suprotan. * VI�ESTRUKI PROZORI -------------------- Jedna od lijepih stvari u Emacsu je �to mo�ete prikazati vi�e prozora na ekranu istovremeno. >> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l. >> Sad stisnite C-x 2, �to razdvaja ekran na dva prozora. Oba prozora prikazuju ove upute. Kursor ostaje u gornjem prozoru. >> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor. (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.) >> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u donji prozor. >> U donjem se prozoru pomi�ite s C-v i M-v. Nastavite �itati ove upute u gornjem prozoru. >> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor. Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio. Mo�ete stalno koristiti C-x o za pomicanje me�u prozorima. Svaki prozor ima vlastiti polo�aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo prikazuje kursor. Sve uobi�ajene naredbe za editiranja djeluju na prozoru u kojem je kursor. Taj prozor nazivamo "izabrani prozor" (eng. selected window). Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi koristite za referencu. Tada mo�ete dr�ati kursor uvijek u prozoru gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v. C-M-v je primjer CONTROL-META znaka. Ako imate pravu tipku META, mo�ete dobiti C-M-v dr�e�i zajedno i CTRL i META, dok tipkate v. Nema veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade mijenjaju�i znakove koji pi�ete. Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je poredak va�an: morate stisnuti ESC pra�en s CTRL-v; CTRL-ESC v ne�e raditi. Razlog za ovo je �to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator. >> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije�ite donjeg prozora. (Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije�ili biste se gornjeg. Ovu naredbu mo�ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u kojem ve� jesam.") Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora. Ako pritisnete C-x C-f da na�ete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja. Mo�ete na�i datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima. Evo jo� jednog na�ina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije razli�ite stvari: >> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va�ih datoteka. Zavr�ite s <Return>. Uo�ite da se navedena datoteka pojavila u donjem prozoru, a tako�er i kursor. >> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite donji. * REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA ------------------------------ Ponekad �ete po�eljeti u�i u ono �to se zove "rekurzivna razina editiranja" (eng. recursive editing level). Ovo je nazna�eno uglatim zagradama u statusnom redu, koje okru�uju okrugle zagrade oko naziva moda. Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto (Fundamental). Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC. To je vi�enamjenska naredba za "izlazak". Mo�ete je koristiti i za uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika. >> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC za izlaz. Iz rekurzivne razine editiranja ne mo�ete iza�i s C-g. To je zato �to se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine editiranja. * DODATNA POMO� --------------- U ovim smo uputama poku�ali dati upravo toliko informacija da mo�ete po�eti koristiti Emacs. Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo nemogu�e sve to ovdje objasniti. Me�utim, mo�da po�elite nau�iti vi�e o Emacsu, jer on ima jo� puno korisnih prednosti. Emacs ima naredbe za �itanje dokumentacije o Emacsovim naredbama. Ove naredbe "pomo�i" sve po�inju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomo�" (eng. the Help character). Za kori�tenje naredbi pomo�i, stisnite znak C-h, pra�en znakom koji ka�e koju vrstu pomo�i �elite. Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite C-h ? i Emacs �e vam re�i koje vrste pomo�i mo�e dati. Ako stisnete C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomo�i. (Na nekim je sistemima promijenjeno zna�enje C-h. Ovo se zaista ne bi smjelo raditi, pa se po�alite sistemskom administratoru. U me�uvremenu, ako C-h ne prikazuje poruku o pomo�i na dnu ekrana, poku�ajte upisati M-x help RET umjesto toga.) Osnovna naredba pomo�i je C-h c. Napi�ite C-h, potom c, i znak ili niz znakova, i Emacs �e pokazati vrlo kratak opis naredbe. >> Stisnite C-h c Control-p. Poruka bi trebala biti poput: C-p runs the command previous-line (C-p pokre�e naredbu previous-line) Ovo vam ka�e "ime funkcije". Imena funkcija se koriste uglavnom za mijenjanje i pro�irivanje Emacsa. Ali budu�i da se imena funkcija biraju tako da pokazuju �to naredba radi, ona mogu poslu�iti i kao vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju ve� znate. Vi�e-znakovne naredbe kao �to su C-x C-s i (ako nemate tipku META, EDIT ili ALT) <ESC>v su tako�er dozvoljene nakon C-h c. Za vi�e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c. >> Stisnite C-h k Control-p. Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru. Kad zavr�ite s �itanjem ispisa, stisnite q da se rije�ite teksta. Evo nekoliko korisnih mogu�nosti C-h: C-h f Opi�i funkciju. Upi�ete ime funkcije. >> Poku�ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>. Ovo �e ispisati sve �to Emacs zna o funkciji koja implementira naredbu C-p. C-h a Hiper Apropos. Upi�ite rije�, i Emacs �e popisati sve funkcije i varijable �ija imena sadr�e rije�. Naredbe koje se mogu izvr�iti s Meta-x bit �e ozna�ene zvjezdicom slijeva. >> Utipkajte C-h a newline<Return>. Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s "newline" u imenima. Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku mi�a da saznate vi�e o funkciji ili varijabli. Stisnite `q' za izlaz iz hiper-aproposa. * ZAKLJU�AK ----------- Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c. Za privremeni izlaz u ljusku upotrijebite C-z. (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni Emacsov okvir.) Ove upute su predvi�ene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa ako vam je ne�to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe - �alite se! KOPIRANJE --------- Ove upute potje�u iz duge loze Emacsovih uputa, po�ev�i od onih koje je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs. Ben Wing je dopisao poglavlje o X Windowsima. Martin Buchholz i Hrvoje Nik�i� su dodali jo� ispravki vezanih uz XEmacs. Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik�i�, uz dodatnu lekturu Denisa Plei�a. Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi s dozvolom redistribuiranja uz sljede�e uvjete: (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr�ana. Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su sa�uvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi�e. Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da sadr�i obavijest o zadnjoj promjeni. Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo�eniji, ali u istom duhu. Molimo vas da pro�itate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa svojim prijateljima. Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam ("vlasni�tvo") nad softverom koriste�i, pi�u�i i dijele�i slobodan softver! This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs. Ben Wing updated the tutorial for X Windows. Martin Buchholz and Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs. This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and comes with permission to distribute copies on certain conditions: Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies of this document as received, in any medium, provided that the copyright notice and permission notice are preserved, and that the distributor grants the recipient permission for further redistribution as permitted by this notice. Permission is granted to distribute modified versions of this document, or of portions of it, under the above conditions, provided also that they carry prominent notices stating who last altered them. The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the same spirit. Please read the file COPYING and then do give copies of GNU Emacs to your friends. Help stamp out software obstructionism ("ownership") by using, writing, and sharing free software!